¤¤¤Sl@vonk@-ponosna....¤¤¤

19.06.2006., ponedjeljak

GRAFITI

Idealni dečko je lijep,pametan,bogat i moj!!!
Postao sam ateista – ubili Boga u meni
Einsteinova teorija je relativno jednostavna
Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali
Tko rano rani – ima podočnjake
Tko se zadnji smije – nije skužio vic
Infarkt – ma kakav je, od srca je
Ne prepiri se s budalom, ljudi možda neće uočiti razliku
Bolje šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i otkloniti sumnju
Smiješi se…sutra će biti gore
Prvo skoći pa onda padni
Bolje vrabac u ruci nego kamenčić u cipeli
Tko laže taj i krade, tko krade taj i ima, tko ima – budi mu prijatelj
Ako nemate što raditi, ne radite to ovdje
Život ne treba shvatiti preozbiljno. Uostalom, tko se iz njega izvukao živ?
Bolje ispasti budala, nego iz aviona
Ako im ne možete objasniti, onda ih zbunite
Kakvi su me učili, mogao sam ispasti još i gori
Mi o vuku, a karadžić na vrata.
Alkohol je čovjekov najveći neprijatelj.Samo kukavica bježi od neprijatelja
Stvarnost je iluzija uzrokovana nedostatkom alkohola
Tko tebe kamenom, ti njega isto kamenom jer je kruh skup
Vozite sigurno – vozite tenk
Ja sam greška, legalizirajte pobačaj
Živjela abortirana djeca
Ja bih radije da moja zemlja umre za mene
Ja sam ovakav rođen, a kakav je tvoj izgovor?
Mogu se oduprijeti svemu, osim iskušenju
Moramo ušutkati one koji su protiv slobode govora
Pepeljuga se udala radi love
Rad je sladak, ali ja sam šećeraš
Obožavam rad, mogu satima gledati druge kako rade
Štedi vodu, kupaj se s prijateljicama
Naš zrak ima jednu prednost: vidimo što udišemo
Tko ima sreće u kartama, ima para za ljubav
Učini nešto za domovinu: emigriraj!
Volite svoje neprijatelje – to će skoditi njihovom dobrom glasu
Samoubojstvo je najiskreniji oblik samokritike
Živi kao da ti je svaki dan zadnji i jednog dana ćeš biti u pravu
Mijenjam sobnu lampu za dvosobnu
Mijenjam dva kanarinca za jednu dobru ševu
Ah, kada te nema u blizini nisu mi sve ovce na broju
Ne budite praznovjerni, to donosi nesreću
Najbolji slikar mrtve prirode je industrija
Bolje vrabac u ruci nego bijela fleka na ramenu
Nije sve u novcu. Ima nečeg i u nekretninama
Bolje imati užasan kraj nego užase bez kraja
Plavuša je žena sa plavim ušima
Pušenje ti skraćuje cigaretu.

- 22:42 - Komentari (6) - Isprintaj - #

K*A*R*L*O*V*A*Č*K*O***K*O*R*N*E*R

hrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatska
13.15h uleti moja seka Mira u sobu,lupa po meni i galami "Jel ideš samnom i Anom(kuma i komšinica) na KARLOVAČKO KORNER u Oasu...naravno-skočila sam se kao zeko,"da,da idem..." vikala sam u polusnu.Rekla seka da idemo 15-do 2, znači u tri je utakmica...joooj pa znači gremo za pola sata...brže bolje sam se skočila otrčala do kupaonice,obavila sto sam trebala,obukla se i po onom suncu ja,Mira i Ana smo krenule prema Oasi.Došle smo dolje,glavna ulica-onak...osrednje ljudi8trijezne se neki od subote) došle u Oasu,kad ono 95% muški,no u redu,i ženske vole nogomet(što više ana i mira zbog piva ja zbog utakmice i dobrih komada na terenu).Oasa je bila krcata ljudima,a mismo jedvaaaa našle mjesto na dnu Oase,ispod tv-a,a kako ću gledat tekmu?mislila sam ja,ništa...sjele smo na pod,onda je šef rekao konobaru da nam se donesu stolice(blažen bio šef...) dobile smo stolice i sjele,gledali smo u tv ko u Boga,igraju tako naši igraju....kad ono 11-erac,a majku mu,fulnuo gol,joj kuku lele mukoooo mojaaaa,kukali smo svi,a ono na kraju utakmice 0:0 , no dobro....bili smo svi turbo razočarani,no ono karlovačko pred nama se moralo popiti,što je-je,pa majke ti šteta da ishlapi.još smo se poslje tekme zezali nas jedno 10-ak i polako su se razilazili,naravno bilo je i onih koji su ostali cijelu večer do fajronta(ma vratila sam se i ja kasnije oko 20.30h,morala sam se otuširati...) ali moram priznati da je na karlovačko korneru bilo bolje zadnji puta kad je to bilo vani iza Oase(na terasi) kad smo igrali protiv Brazila.Onda je bilo fenomenalno.Oasa je danas izgledala popodne kao suvenirnica sa hrvatskim dresovima,zastavama,šalovima,kapama,bedževima,zviždaljkama,majicama...itd
daj Bože da na utakmici protiv Australije bolje prođemeo(ali se bojim da bi nas Australija mogla nakantati samo tako...)no

hrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatskahrvatska

- 22:15 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Najljepsi stihovi Turbo Folk-a!

1. Jedva cekam da sahranim majku pa u kucu da dovedem Rajku!

2. Varao me dragi, nek je zdrav i ziv, kad ga zene vole nije, nije kriv!

3. Najbolji si najbolji od svih faca slavnih, ti vozis Ferari u gradu si glavni!

4. Moja mala nosi suknju mini, ispod mini napisala skini, moja mala nosi suknju maksi ispod maksi napisala taksi!

5. Igra kolo a u kolu Duda, od radosti tresu mi se kosti!

6. Ja sam seljak veseljak, a u dusi tugu skrivam, sta cu jadan kraj Morave kad ne znam da plivam!

7. Uz vetar sam uvek iso i nikoga nisam siso, od malena radim tako ja sam rodjen naopako!

8. Sto na kafu zoves mene kad nemas samlevene!

9. Nemoj da places na mom kucnom pragu, da mi nova vrata ne povuku vlagu!

10. O kako je lep, o kako je fin, kao da je, kao da je carobnjakov sin!

11. Placi mala placi, osto sam na Raci, nemogu ti proci, nedaju mi doci!

12. Pijem vino i rakiju vrucu i ne mislim na njivu i kucu. Sta ce meni vencanje i zena kad sa tudjom zivim bez problema!


13. Na kuci se odzak pusi na tavanu meso susi, ja sam seljak u srcu i dusi.

14. Puce puska u dolini Drima pa udari mili babo Ibrahim Selima. Ustaj more babo iz te zemlje ladne, pa nahrani mili babo sirocice gladne.

15. Pevaj ujko, pevaj rode, daj sestiricu razonode.

16. Caki, Caki, Cale kupi mi sandale, samo pazi Cale da ne budu male!

17. Nas dva brata, naucio tata, sa zenama kako se barata!

18. Kraj kazana svako vece gledam kad se sljiva pece! Gradiram svako pice pa ga punim u burice!

19. Kazi mala svoje muke, cica ima zlatne ruke! Nece cica tu da srlja, hoce samo da podrlja!


- 22:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.06.2006., petak

PIVO JE PIVO...

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service - Click to enlarge
STELLA ARTOIS

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
BAVARIA

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
BECK´S

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service - Click to enlarge
PAN
- 23:54 - Komentari (1) - Isprintaj - #

NAVIJAČKE PJESME HRVATSKE REPREZENTACIJE

Moj dom je Hrvatska

Sve je lijepo
kao na razglednici
radnici bez posla
klinci na ulici

Starci cekaju red
pred kontejnerima
gladni, guraju se
u puckim kuhinjama

Ref. 4x
Moj dom je Hrvatska
ja dizem zastavu do neba

Sve je lijepo
kao sa razglednice
dimnjaci bez dima
puste oranice

Negdje ispod zvijezda
jos je tvoj kucni broj
s pticama u parku
tu na svome si svoj

Ref. 4x

Na raskrizju s gitarom stojim
i zamisljam
da je bolji svijet
da sam bolji i sam

Ponekad bude mi
dovoljan suncan dan
niceg nije me strah
ja imam svoj san

Ref. 8x


****************************************************


Oj hrvatska mati ne moj tugovati,
zovi samo zovi svi ce sokolovi za te zivot datui,
Srijem Banat i Backa tri srca junacka,
Herceg bosna lika to je nasa dika!!!!!!!!!!


*****************************************************


Moja domovina, moja domovina, ima snagu zlatnog zita,
ima oci boje mora, moja zemlja HRVATSKA!


******************************************************
- 01:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Cijelo selo šmrče bijelo

Ljudi moji, istina je ziva
sto poludi selo, to je droga kriva
pusila se trava, na redu je koka
u mom selu, brale, sve se zivo roka

Ref.
Cijelo selo smrce bijelo, joj
cijelo selo smrce bijelo, joj
prodaj stoku da kupimo koku
aj do moga, unisti nas droga, joj

Navuk'o se cale, to je, braco, strasno
konzumira bijelo kao da je brasno
ujaci i ujne, stricevi i strine
niko nece, ljudi, s koke da se skine

Ref.



P.S. Ova se pjesma stalno sluša po pleterničkim kafićima,baš je suuuuperrrrrrrr
- 00:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.06.2006., utorak

Ich und meine Schwester(ma zar nismo rod....)

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 15:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.06.2006., nedjelja

GIMANZIJSKI BISERI(dokaz da gimnazijalci NISU najpametniji)

Grcki novac se zove drakula.

Izraelci su napravili zlatno tele jer nisu imali zlata da naprave kravu.

Stanovnik Atene se zove Ateist.

Francuska nacionalna himna je Majoneza.

Rijeka Rajna tece vodoravno od Basela, a onda uspravno...

Livingstone je nazvao Viktorijine slapove po Elizabeti.

Hindusi su rodom iz Indije. Oni nose turbine na glavi.

Harlem je mjesto gdje Turci drze sve svoje zene.

Geografska duzina i sirina veoma su korisne. Pretpostavimo da se covjek davi. Dovoljno je da vikne na kojoj je sirini i duzini, i mi ga mozemo naći.

Mnogo atoma zajedno zovu se monokli.

Kosa ploca je ploca koja se naginje i ako je experiment uspio, rezultat je neminovan.

Kada promatrate pomracenje Sunca, nikad ne gledajte u Sunce. Mogu se koristiti i zatamnjene naocale da bi se posmatrala pomracina, ali je potreban oprez i nikad ne smijete stajati preblizu!!!

Razlika izmedu vjetra i vode jest u tome sto vazduh moze postati vlazniji, a voda ne.

Plin koji izlazi je veoma opasan za ljudska bica, pa sljedeci experiment smie izvesti samo profesor.

Cetiri su simptoma prehlade. Dva sam zaboravio, a dva su toliko poznata da ih je suvisno spominjati.

Da bi se bilo dobra medicinska sestra, mora biti potpuno sterilna.

Neke su krave veoma opasne, osobito bik.

Zmije imaju dva spola, otrovni i neotrovni.

Sva su stvorenja nesavrsene zivotinje. Samo je covjek savrsena zivotinja.

Antidot je smesna prica koju ste vec culi.

Ljekari kazu da su smrtonosne bolesti najgore.

Kad se moj mladi brat rodio morali su ga staviti u akumulator.



- 14:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ZAŠTO JE ČOKOLADA BOLJA OD SEXA

Cokoladu mozes uvijek dobiti.
Ako me volis, progutat ces to - dobija pravi smisao s čokoladom.
Čokolada je dobra cak i kad omeksa.
Čokoladu mozes jesti i dok vozis.
Čokoladu mozes jesti i pred roditeljima.
Čokolada ti traje koliko god zelis.
Osobe istog spola mogu jesti cokoladu, a da ih ljudi ne nazivaju ruznim imenima.
Čokolada ne zna za odanost.
Čokoladu mozes jesti i nasred stola, a da ne ometas suradnike.
Čokoladu mozes zatraziti i od nepoznate devojke, a da te ona ne osamari.
Od čokolade ne ostaju dlacice u ustima.
Od čokolade ne ostajes trudna.
Čokoladi ne moras glumiti orgazam.
Čokoladu mozes jesti bilo kojeg dana u mjesecu.
Dobru čokoladu je lako naci.
Mozes pojesti koliko god hoces čokolada.
Za čokoladu nikad nisi ni prestar ni premalad.
Dok jedes čokoladu ne budis susjede.
Nije vazno koliko je čokolada velika, uvijek je dobra.

- 14:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #

02.06.2006., petak

Za ona dobra stara vremena
Bilo je osam na trgu cvijeca
Ja sam te cekao na kraju price.
Kada si rekla, mi necemo vise
Odmahnuh rukom, ma sta me se tice.

A ne bih ni Bogu priznao tada
Da sve je moje u vodu palo,
Sad mirno kazem lagati necu
Onoga dana vrijeme je stalo.

Kako je dobro vidjeti te opet
Staviti ruke na tvoja ramena
I kao nekad poljubi me njezno
Za ona dobra, dobra, dobra stara vremena

Stvarno sam htio vidjeti te opet
Sa istim smijehom na usnama tvojim.
Pricaj o kisi, o bilo cemu,
Ne pricaj o sebi, jos toga se bojim.

Neka sam proklet ako i danas
Postoji nacin da objasnim sebe
Ne zelim nista i sve mi se cini
Da citav sam zivot volio tebe.



Zbogom, Majko

Majko moja dal' se sjecas
Ljubio sam ruke njene
Majko moja da li pamtis
Sve te nase uspomene

Ja ti sada poci moram
Mene zove duznost sveta
Poruci joj kad je vidis
Nek' se sjeti nekad nasega ljeta

Zbogom majko
Zbogom oce
U vojsku idem a djevojke nemam
Da za mnom zaplace

Tuzna li je sudba moja
Tuznija od pjesme svake
Nit poljupca na rastanku
Da ga moje usne pamte

Ali neka ima boga
On ce platit svakom svoje
A ja sada mislit moram
Na buducnost lijepe moje Hrvatske



Zlatne godine

Noć bez zvijezda, gradovi bez imena i moja sjećanja
Tragovi kočenja na cestama što vode do neba
A bio sam na kraju svijeta sam bez tebe korak do sna
Sam protiv svih na kraju vremena a gdje si ostala ti

Zlatne godine i duge sjene
Pomoli se za naše vrijeme
Jednu svijeću ljubavi
Zapali za mene

Hladna kiša moje noći umiva tvojim suzama
Nije život posuo sa ružama sva moja sjećanja
A bio sam na kraju svijeta sam bez tebe korak do dna
Sam protiv svih na kraju vremena a gdje si ostala ti.



Danas majka ženi sina

Danas majka ženi sina
došao je svećan dan
Radosno nazdrave svima,
ostvaren je njezin san

Već se čuju stara zvona
Neka zvone cijelu noć
Danas majka ženi sina
Svi će prijatelji doć

Već se čuju čestitari
tambure nek sviraju
Lijepi običaji stari
u srce je diraju

Radost majci bit će veća
kada Bog vas sastavi
Nek vas vječno prati sreća
dok vas mrtve rastavi

P.S ZA MOJU DOŠENKU!!!
- 21:39 - Komentari (1) - Isprintaj - #

best freunde 4-ever(KUME)

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 20:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

NOVI ljubavni par u našem razredu!!!

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
ANAMARIA DOŠEN & ALEN LEIST
- 11:36 - Komentari (1) - Isprintaj - #

01.06.2006., četvrtak

BIJAŠE DANAS U ŠKOLI...

Imali mi njemački prvi sat,naravno naša prof. Zdravka-legenda!I tak´smo se "zezali" pod satom i kaže prof. "Danas koliko se mladencima u svatovima daje,i ja bi se ponovo udala!" a njoj će Rale iz predzadnje klupe "Prof. dajte mi 5 za kraj i ja ću vas ženit´!" E tad sam plakala nakon dugo vremena,ali od smijeha!
Onda je pod hrv.Gukna pričala mrtvo-ozbiljno(ona je odgovarala-za 2!) a pričala je tolike gluparije da ju nije bilo za slušati!

Ma bilo je toliko gluparija ovih dana da nije bilo za slušati,mene npr.provociraju cijeli tjedan za O2-bez ikakvog razloga....jadna jaaaaaaaaaa!!!(Ma Došenka provalila...)nutnutnutnutzujozujozujo
- 21:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

31.05.2006., srijeda

oglas

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 21:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Došlo doba da se rastajemo (za moj najbolji 1.g)

Došlo doba da se rastajemo
Uvijek ćemo da se poznajemo

Došlo doba da se rastajemo
Uvijek ćemo da se poznajemo
Došlo doba da se pozdravimo
Časom bola mi da nazdravimo

Hej, neću žaliti, hej, neću plakati
Sudbino, otrove, otimaš mi sve
Sudbino, otrove, otimaš mi sve

Došlo doba svi da zapjevamo
Sretnih dana da se prisjećamo

Hej, neću žaliti, hej neću plakati
Sudbino, otrove, otimaš mi sve
Sudbino, otrove, otimaš mi sve

Došlo doba da se rastajemo
Uvijek ćemo da se poznajemo

Došlo doba da se rastajemo

- 20:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Dalmatinac

U Frankfurtu bife "Lovac", neki Matko Hercegovac
ženija je sina Branu, pa san pozvan na tu stranu.
Upozna san jednu malu, ajme lipa je ka cvit
Švabica je "niks feršten" za Hajduka i za Split.

Ona sve u kupe, a ja sve u špade
nije u Evropu ako mu se dade.
Muzika je stala, ma pošli momci pit,
a ja za mikrofon i zapiva hit:

Jubija te Englez, jubija te Finac,
ali niko mala - kao Dalmatinac.
Posteja mi more, morski pas ljubimac
ja san galeb bili, ja san Dalmatinac.

Iznad Majne zora sviće, ubilo je kuma piće,
ima duše, ima srca, vadi pištolj, viče "Pucam!"
zaleglo je raje pola, ja na malu ispod stola.
Ajme bruke i Balkana srid ovakvog restorana.

Uletili panduri razbiža se svit,
a ja za mikrofon i zapivan hit
"Jubija te Englez, jubija te Finac,

Sto i jedan Englez, sto i jedan Finac
al je samo jedan, jedan Dalmatinac
Pucali Talijani, pucali Brazilci,
al golove daju - samo Dalmatinci.


- 20:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

29.05.2006., ponedjeljak

Ako odem prijatelji

Srce moje, kucaj tiše
Drugi sad je ljubi
Prekasno je sad za nadu
Nije prvi put da gubim

Neka odem, nek me nema
Otišla je drugom
Ja nemogu, ja se neću
Više borit s tugom
Ja nemogu, ja se neću
Više borit s tugom

Ako odem prijatelji
Na grobu mi pjevajte vi
O ovom tužnom životu
O nesretnoj ljubavi

Neka umrem, nek me nema
Otišla je drugom
Ja nemogu, ja se neću
Više borit s tugom
Ja nemogu, ja se neću
Više borit s tugom.



Pjevat' će Slavonija

I kad umrem pjevat' će Slavonija,
stara mati žita i šuma
široka ravan pradavna Panonija,
kad zapjeva i sunce silazi s uma.

Pjevaj majko ratara i bekrija,
pjesmu onu što nam život vara
konje vrane kad osedla šokadija
vrisne pjesma od plamena i žara.

Sve nek pjeva gdje mi je Slavonija,
zrnice klasa i oluja ravni
pustaro draga, to je pjesma tvoja
što pjevaju kosci i ratari davni.



Laže selo, lažu ljudi

Ne vjeruj im kad pričaju
u birtiji da sam plako
što mi nekom tužnom pjesmom
stari cigan dušu tako.

Laže selo lažu ljudi
da te nisam prebolio
laže cigan laže pjesma
ja sam sve zaboravio.

Ne vjeruj im kad ti kažu
da se neću oženiti
da ne mogu prežaliti
ne vjeruj im sve ti lažu.

Laže selo lažu ljudi
Da te nisam prebolio
Laže cigan laže pjesma
Ja sam sve zaboravio.
Nek' mi pjesma dušu dira
Nek mi ona život znači
Sve ću dati samo sviraj
Sviraj, sviraj nemoj stati.



Ko te ima taj te nema
Ne može se uhvatiti sijenka
od života što ko dunav teče
jer je život i svijetlo i tama
nekad jutro, a nekada veče
jer je život i svijetlo i tama
nekome jutro, a nekome veče.
...
ko te ima taj te nema
ko te nema taj te sanja
ko te sanja taj te ljubi
a ti o tom pojma nemaš.
...
neki žive blizu, a daleko
kao kamen ne mogu se maći
i kad se za ruke drže stalno
u mraku se ne mogu pronaći
i kad se za ruke drže stalno
u mraku se ne mogu dotaći.
...
ko te ima taj te nema
ko te nema taj te sanja
ko te sanja taj te ljubi
a ti o tom pojma nemaš.
...
dotaknu se linije života
dvije sudbine kao jedna traju
il se dirnu il se ne dodirnu
al jedna za drugu dobro znaju.
...
ko te ima taj te nema
ko te nema taj te sanja
ko te sanja taj te ljubi
a ti o tom pojma nemaš.




Inati se Slavonijo

sa prozora opet vire
ona stara, dobra lica
ma nezna se sto je sire,
ili dusa il´ ravnica
ovdje vrijeme ko da stoji,
kao da sve duze traje
odkad pamte stari moji
odlazi se al´ ostaje

inati se slavonijo,
ljepota nek tvoja boli
nema onog ko te nezna,
ko te nezna a nevoli

jos se pamte s puno zara
rijeci moga starog dide,
jadan onaj koji vara
nemoj da se tvoji stide
tamo negdje u daljini
svoju tajnu ljubav krijem,
ma sve mi se vise cini
nemogu bez slavonije

inati se slavonijo,
ljepota nek tvoja boli
nema onog ko te nezna,
ko te nezna a nevoli.



Slavonci smo i Hrvati pravi

Slavonci smo i Hrvati pravi,
Slavonci smo i Hrvati pravi,
Mi volimo crven bjel i plavi,
Mi volimo crven bjel i plavi

Mi živimo u svom rodnom kraju,
Mi Živimo u svom rodnom kraju,
Slavoniji milom zavičaju,
Slavoniji milom zavičaju,

Mene moja naučila mati,
Mene moja naučila mati,
Pjevaj sine živili Hrvati,
Pjevaj sine živili hrvati.



Slavonijo ja sam tvoje djete

Tu gdje cvjeće rosom se napaja,
Gdje se nebo s morem žita spaja,
Moja prva ljubav tu se skriva,
Slavonija moja mirno sniva,
Uspomene moje tu su tkane,
Ko bisere nizao sam dane,
Volim ljude ljude u mom starom kraju,
Nemogu bez tebe zavičaju,

Od rođenja u srcu te nosim,
Slavonac sam s tobom se ponosim,
Uvjek tebi moje misli lete,
Slavonijo ja sam tvoje djete,
Uvjek tebi moje misli lete,
Slavonijo ja sam tvoje djete,

Kada čujem stare pjesme tvoje,
Suzu skrivam na dnu duše moje,
A na kraju kada pjesma krene,
Nitko nije sretniji od mene,
A kad jednom svima kažem zbogom,
Za sve vjeke ja ću ostat s tobom,
Mili kraju zagrli me jače,
Pjevajte mi nek niko ne plače,
Mili kraju zagrli me jače,
Pjevajte mi nek niko ne plače,

Od rođenja u srcu te nosim,
Slavonac sam s tobom se ponosim,
Uvjek tebi moje misli lete,
Slavonijo ja sam tvoje djete,
Uvjek tebi moje misli lete,
Slavonijo ja sam tvoje djete,
Slavonijo ja sam tvoje djete.



Mnogo znaćiš za moj život draga

Mnogo znaćiš za moj život draga
Ti si ona koju želim pored sebe
Samo ti odagnat možeš moju tugu
I zbog tebe nikad neću imat drugu

Neznam zašto sad su prazni moji dani
Neznam zašto sad su puste moje noći
Ja te volim ludo volim kao prije
Ma gdje bila još te osjećam kraj sebe

Naše slike tiho sanjaju o sreći
Naše sobe tiho pjevaju o nama
Ja te volim ludo volim kao prije
Ma gdje bila još te osjećam kraj sebe

Mnogo znaćiš za moj život draga
Ti si ona koju želim pored sebe
Samo ti odagnat možeš moju tugu
I zbog tebe nikad neću imat drugu.




Prijatelji


Prijatelji, često mislim na vas
Nije ovo vrijeme dobro za nas
Nisu cure što su bile
Sve su se u gradu skrile
Prijatelji, kako ste mi danas

Sjetite se na ponosne dane
Kada jedan uz drugoga stane
Sve smo mogli, sve smo smijeli
I bili smo što smo htjeli
Prijatelji, kako ste mi danas

Kažite mi,
Jeste li se umorili
Jesu li vas prevarili
Je l' nas vrijeme pregazilo

Kažite mi,
Pjevate li pjesme stare
Kao nekad, uzdignute glave
Da l' ste isti kao nekada
Prijatelji, često mislim na vas

Rado bih vas sve vidio zdrave
Samo da nas opet skupa stave
Pa da k'o na prvoj crti
Zapjevajmo protiv smrti
Prijatelji, kako ste mi danas.



Prijatelju moj

Evo prođe duga godina
Da tambura tvoja ne svira
Ne čuju se zvonki zvuci kao praporci
Kada selom prođu svatovi

Ja na berdi a ti na basprimu
Zore smo dočekali mnoge
Grlili smo cijele noći naše tambure
Kao da su lipe divojke

Dani prolaze ja tebe često sjetim se prijatelju moj
Znam da nose te nebom bijeli anđeli prijatelju moj
I ako postoje oni drugi svjetovi
Opet ćemo skupa ja i ti tambure zasvirati

Kad si ošo nisam sviro dugo
Prsti me nisu slušali
Ni tambure naše stare dušu imaju
Kad je žalost ne sviraju
Svi su htijeli učinismo tako
Nek i ona legne pokraj tebe
Umijesto zlatne harfe malih anđela
Nek ti svira tvoja tambura.



Spustila Se Gusta Magla

Spustila se gusta magla iznad Zagreba.
To ne bila gusta magla iznad Zagreba.
Vec to bila hrabra vojska poglavnikova.

Poglavnice skupljaj vojsku sve pod jedan broj.
Pa ju vodi sve do Drine u krvavi boj.

Poglavnik im dao ime hrabre Ustase.
To je vojska koja brani domove nase.

Spustila se gusta magla iznad Kupresa.
To ne bila gusta magla iznad Kupresa.

Voda bio vitez Boban, pravi Ustasa.
Pod damijom vice Boban, hrabri Ustasa.

Poglavnik im dao ime Crna Legija.
To je bila hrabra vojska Crna Legija.



Tiho, tiho teče Neretva
Mostar grade podno Veleža,
Meka srca, tvrda kamena
Tu je mene majka rodila,
Tu je moja mladost ostala

Volim tebe grade rođeni,
Nedam tvrdi kamen Hrvatski.
Jorgovani tu su cvali, tu smo tajno ljubovali
Jedno drugom nježno šaptali

Tiho tiho teče Neretva,
Nema više dušo mostova
Ostali smo samo ti i ja
Moja iskra moja krijesnica

Tiho tiho teče Neretva,
Nema više dušo mostova
Kraj Neretve samo ti ja
Miris rose, vedro nebo, zvijezda Danica
Zvijezda Danica



U subotu naše je vjenčanje

Nek prsten na ruci svjetli
A haljina nek se bijeli
Oboje smo sretni, sretni
Ti si sve što želim

U subotu naše je vjenčanje
Svi će stari prijatelji doći
Neka čuju naše obećanje
Ova ljubav nikad neće proći

Srce samo tebe sanja
Od kad se nas dvoje znamo
Zagrli me, zagrli me
Bit ćeš moja samo

Nek prsten na ruci svjetli
Dok ja šapčem ime tvoje
A moj dom će luka sreće
Biti za nas dvoje.



Uzalud vam trud svirači
Sto put sam se evo zakleo, pred jutro te prevario
Drugoj ja sam bagrem nosio, tebe iznevjerio
Sto put sam se evo zakleo, pa te prevario
Sad bih dukate od jada baš u blato bacio

Al' za oblak mi se mjesec skrio, sakrio mi pute
Uzalud vam trud svirači, za drugog su dunje žute

A ja evo nekad sjetim se sto moj ćaća znao reći je
Sve te duše silne slavonske uz pjesmu prebole, al' ne oproste
Uz pjesmu mi se evo rodimo, uz pjesmu umiremo
Slavonijo, tko te nije volio ne zna šta je izgubio.



Crne noći, bijeli putevi

Crne noći, bijeli putevi
Mene zovu, žive u meni
Na mom dlanu crta sreće
Ne postoji, niti neće, neka neće

Ranom zorom kad se budim
Ja te gledam, ja te ljubim
Dok ti ljubav svoju dajem
Ni sam ne znam dal' se kajem
Jer kad novi dan se rodi
Mene srce k'tebi vodi

Crne noći, bijeli putevi
Mene zovu, žive u meni
Na mom dlanu crta sreće
Ne postoji, niti neće

Jer kad nova zora svane
Ja ti odo, moje lane.



Cijeli život
Zabraniću sviraćima
da spominju njeno ime
što diraju uspomene
a ona je sada s njime

Cijeli život njeno ime
što tambura ima s time
zašto žica mora znati
što će dušu rasplakati

Zabraniću šokacima
da o meni vode brigu
ja sam gazda svog života
al mi fali ta ljepota

Oprosti mi dragi Bože
tu si ljubav meni dao
sad noćima krivim sebe
što ju nisam sačuvao.


Fatamorgana


Mislio sam da je to od dima
i od burne i mamurne noci
da li sanjam il' mi se od vina
prividjaju tvoje oci

Mislio sam, Bog se opet zali
kaznjava me po zasluzi stalno
ali mi se sve jasnije javlja
tvoja slika momentalno

Ref.
Je li ovo fatamorgana ili si to ti
da l' sam na kraju ili u raju
jedina ljubavi
je li ovo fatamorgana il' ostvarenje sna
da l' mi se vracas i sve mi prastas
ljubavi jedina

I kazna i ljubav, i neznost i muke
sve mi je milo od tvoje ruke
2x

Mislio sam, mesao sam pica
pa su stvari izmakle kontroli
obicno se uvek pijan setim
zene koju srce voli.



- 21:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.05.2006., petak

BIJAŠE OVO NA JANKOVCU KAD SAM BILA 8.raz. (IZLET S NOVINARSKOM GRUPOM)

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
to su Gaby i Tina(u nekoj špilji puunoj šišmiša....)
strong>
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Bili smo nekad najbolji,o nama su priče pričali...
em>

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Rekoše nam da se nesmijemo kupati u jezeru,al´ ´ko bi odolio...hm...
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting <font size=5>Service
Pa sad se vi fino tu penjite(al´ bez upadanja-molim!)

- 18:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Lepa Brena=Muskarci (duet Mira Skoric & Vesna Zmijanac)


S' muskarcima stvari
stoje bas ovako
bez njih je tesko
s' njima nije lako

Svaleri, amateri, ozenjeni, slobodni
Crnogorci, Srbijanci, domaci i stranci
lepi, ruzni, grubi, nezni
muskarci su neizbezni

Ajmo sestre glasno samo
da kazemo sta mi znamo
poznajemo musku cud
dacemo o njima sud

O ne, ne ne, ne
o, da, da, da, da
ne, da, ne, da, ne, da

Ref.
Danasnji muskarac prevari pa ode
princevi su davno izasli iz mode
intelektualci od njih nema vajde
oni em to lose em to retko rade

Ozenjen musakarac za zene je znalac
al' njega preskoci ne grizi taj mamac
a muskarac lazov prica da te voli
laze te i maze dok te ne obori

Srcelomci, brakolomci
navalentni, prepotentni
dobri, losi, ruzni, zgodni
muskarci su neophodni

Ajmo sestre glasno samo
da kazemo sta mi znamo
poznajemo musku cud
dacemo o njima sud

A ne, ne ne, ne
o, da, da, da, da
ne, da, ne, da, ne, da

Ref.

- 18:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Lepa Brena - Bosanac

Samo da sam uvek
uz topla nedra tvoja
pola bih sveta dala
hej Bosno, Bosno moja

Ref.
Ljubio me jedan Englez
ljubio me jedan Španac
ali niko ko Bosanac

Uvek da su uz mene
zelena polja tvoja
dala bih svo bogastvo
hej Bosno, Bosno moja

Ref.

Dušu da mi greje
vecna dobrota tvoja
dala bih sve sto imam
hej Bosno, Bosno moja

Ref.

- 18:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MOJ RODNI KRAJ....MOJA PLETERNICA

Na mjestu gdje se Orljava probija između Požeške gore i Dilja prema Savi, na tzv. vratima Požeške zlatne doline, okružene vijencem gora (Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora), nalazi se Pleternica.
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Smještena na jugoistoku Požeško-slavonske županije, Pleternica je administrativno sjedište grada s ukupno 37 naselja:Ašikovci, Bilice, Blacko, Brđani, Bresnica, Brodski Drenovac, Bučje, Buk, Bzenica, Ćosinci, Frkljevci, Gradac, Kadanovci, Kalenić, Knežci, Komorica, Koprivnica, Kuzmica, Lakušija, Mali Bilač, Mihaljevići, Novoselci, Pleternički Mihaljevci, Poloje, Ratkovica, Resnik, Sesvete,Srednje Selo, Sulkovci, Svilna, Trapari, Tulnik, Vesela, Viškovci, Vrčin Dol, Zagrađe, Zarilac.
Zbog pogodne klime i bogatog tla, te plodne riječne doline Orljave i Londže, Pleternica je kontinuirano naseljena od najstarijih dana do danas. O naseljenosti ovog dijela Požeške kotline u različitim fazama paleolitika kazuje nam paleolitski lokalitet kod Zarilca u istočnom dijelu općine Pleternica. Ovo nalazište mlađeg paleolitika sadržanog s puno skeletnih ostataka mamuta, bizona, divljih konja, jelena i drugih životinja potvrđuje da se kod Zarilca nalazio logor gornjopleisto-centskih lovaca na mamute. To je dosad najznačajnije nalazište takve vrste u našim krajevima, s puno podudarnosti sličnih lokaliteta u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Prema arheološkim istraživanjima spomenika materijalne kulture iz prethistorije, sa sigurnošću je utvrđeno da je područje Pleternice, a na osnovi prethistorijskih lokaliteta kod naselja Gradca i Ašikovaca, u to vrijeme bilo intenzivno naseljeno. Riječ je o lokalitetima Klasje i Babišnjača kod Gradca gdje su pronađene kopče, nekoliko ukrasnih narukvica od bronce, zlatna zrna oko 500 godina pr.n.e. s pretpostavkama da se tu nalazila nekropola-groblje iz mlađega željeznog doba. Lokalitet Babišnjača važna je glede zemunice u eneolitskom sloju. Okolica sela Ašikovci bogata je nalazima ulomaka keramike koja pripada dvjema poznatim kulturama iz prethistorije, badenskoj i vučedolskoj. Prethistorijsku arhitekturu predstavljaju i neotkopani tumulusi u selu Tulniku, ali vjerojatno i kameni granivrani fragmenti neolitskih zidina ugrađenih u crkvu sv. Dimitrija u Drenovcu i sv. Mihajla u Ratkovici.

Srednji vijek:


Na temelju srednjevjekovnog arheološkog materijala, nekropoli u Brodskom Drenovcu, datiranoj iz prve polovine 9. stoljeća, koja je pripadala avarsko-slavenskom kulturnom krugu, doznajemo o prvim pokušajima stvaranja slavenskih središta na ovim prostorima. Prema jednoj bilješci Adama Baltazara Krčelića, ime Pleternica spominje se 1270. godine. U srednjem vijeku Pleternica se zvala i Sveti Nikola po župskoj crkvi sv. Nikole, a koja je uz župu zapisana 1335. godine. U pisanim ispravama 1427. godine zapisano je ime Pleternik. Tijekom 14. i 15. stoljeća u Požeškoj županiji spominje se do 80 plemićkih obitelji, s tim što je oko Pleternice bilo najviše sitnih plemićkih posjeda, koje je držalo više plemićkih obitelji. Pojedini dijelovi požeške županije bili su u 15. stoljeću relativno gusto naseljeni. Posjednici Pleternice bili su velikaši Gorjanski. Na vlastelinstvima i plemićkim posjedima u to vrijeme postojalo je tridesetak tvrđava i utvrda. Svjedok tog vremena dana je dijelom sačuvani Viškovački grad u Požeškoj gori, južno od Viškovaca, sela koje leži na cesti Požega-Pleternica. Gradina je vrijedan povijesni grad jer u okviru 14 evidentiranih srednjovjekovnih gradova požeštine ističe bogatu prošlost pleterničkog kraja. Početkom 16. stoljeća Pleternica je bila u posjedu krupnih feudalnih posjednika Berislavića, Grabarskih, potomaka bana Borića. Na prostoru pleterničke općine registrirani su i sačuvani vrijedni spomenici sakralne arhitekture iz srednjeg vijeka. Najvrijednije su gotička crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu, barokizirana crkva sv. Mihajla u Ratkovici, barokna kapela sv. Kuzme i Damjana u Kuzmici i crkva Svih Svetih u Požeškim Sesvetama (iz predturskog doba).

Pleternica za vrijeme Turaka:

Turskim osvajanjem Pleternice 1536. godine, a onda i Požege (1537.) kao sjedišta Požeške županije, našla se Pleternica u sastavu novoosnovanog sandžaka kao jedna od 12 turskih nahija, u timarskom posjedu požeškog spahije Mehmeda Hadžiagića. Za vrijeme 155 godišnje turske vladavine Požega je bila vojno, političko, kulturno i gospodarsko središte požeškog sandžaka, a Pleternica važno raskrižje cesta. Cijelo ovo dugo razdoblje nije oslabila snažna vjera hrvatskog stanovništva iako je turska vlast činila sve da privede ljude na islam, milom ili silom (npr. Kršćani su morali služiti tursku vojsku, kao vojnici; davali su desetinu gospodaru tzv. ušur; plaćali su harač – porez u novcu za sultana u Carigradu; davali su danak u djeci svake pete godine, i to mušku djecu za vojnu školu a žensku djecu za harem).

Habsburška vladavina:


Nakon oslobođenja od Turaka 1688. godine Slavonija je postala granično područje Habsburške monarhije prema Turskoj. Vlast su u Slavoniji dijelili zapovjednici vojnih snaga Monarhije i komorski organi u ime vladara. Podjelom Slavonije 1702. godine na Vojnu krajinu i Provincijal izvršila je carska vlast refeudalizaciju najvećeg dijela Slavonije i Srijema, te prenijela sve troškove na podložno stanovništvo, pazeći pritom da veći dio javnih prihoda osigura za carsku blagajnu. Porezno zaduženje stanovništva u Provincijalu izvršeno je razrezom poreza po mjestima, vlastelinstvima, okružjima i provizoratima. Tada je (1702.) vlastelinstvo Pleternica, koje se nalazilo u Požeškom komorskom distriktu, u sastavu imalo 22 sela. Prelazak vlastelinstava u ruke plemićkih i velikaških obitelji i vjerskih institucija, tj. proces dekameralizacije, odvijalo se na slavonsko-srijemskom području od kraja 17. stoljeća do 1730. godine. U to doba Slavonija bez Srijema bila je podijeljena na četiri glavna distrikta (okružja): osječki, valpovački, virovitički i požeški. U Požeškom komorskom distriktu bile su gospoštije (vlastelinstva) Pleternica, Cernik, Brestovac, Velika, Kutjevo, Kaptol, Stražeman i grad Požega. U Požeškom distriktu dekameralizacija vlastelinstava završena je 1742. godine. Iste godine, po odobrenju cara Karla VI, posljednjeg muškog potomka dinastije Habsburga, vlastelinstvo Pleternica našlo se u posjedu dvorskog savjetnika Ivana Teodora od Imbesena.



Godine 1745. nakon obnavljanja, Požeška županija je bila podijeljena na dva kotara, požeški i pakrački. Vlastelinstvo Pleternica je pripadalo požeškom kotaru, a njime je upravljao Franjo barun Trenk, koji je u posjedu imao i druga imanja u Slavoniji, Brestovac, Veliku, Pakrac i Nuštar. U prvoj polovici 18. stoljeća, na obali rijeke Orljave, izgradio je Trenk vojarnu, kasnije prozvanu Trenkova, koja je bila kvadratnog oblika, visokog prizemlja s jednim katom u kojoj se nalazilo 60 prostorija različitih veličina i namjene. (slika Trenkove vojarne, na mjestu današnjeg parka) Iz nje su čuveni Trenkovi panduri odlazili ratovati protiv Bavaraca, Prusa i Francuza pod zastavom Marije Terezije. Otuda spomen na vojskovođu, koji nije bio hrvatskog podrijetla, ali u uspomenama stoji: „… da Trenk u najopasnije vrijeme monarhije bijaše najhrabriji i najpoduzetniji vojnik čitave austrijske vojske“. Kako su nakon Trenkove smrti (1749.) njegova imanja došla opet u vlasništvo kraljevske Komore, Pleternicu je Marija Terezija prodala 1751. godine barunu Ivanu Peterffiju. U njegovu se vlasništvu ovo vlastelinstvo nalazilo sve do 1798. godine. Krajem 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća dospjelo je imanje Pleternica opet u posjed jednog vlastelina, Jakova Svetića. Poslije Svetićeve smrti (1834.) pleterničko imanje se još 1848. godine bilježilo zajedno kao vlasništvo njegovih nasljednika. Iako je dolazilo pod kraljevsku blagajnu, imanje je bilo u opadanju, da bi se nakon ukidanja feudalnih odnosa jedva održalo.

Nakon ukidanja kmetstva (1849.) Pleternica je bila, uz Veliku i Bektež, i jedna od tri upravna kotara s bilježništvom, a prostirala se od Komorice do Imrijevaca. Kada je 1876. godine uprava odijeljena od sudstva, Pleternica je bila u požeškoj županiji jedna od pet općina sa 32 sela. Kad je 1881. Vojna krajina godine pripojena matici Hrvatskoj, Požeška županija razdijeljena je na kotareve, pa je Pleternica u najvećem požeškom kotaru bila jedna od 11 upravničkih općina. Godine 1891. pleterničko je vlastelinstvo prodano Brodskoj imovnoj općini, koja se uz kasnije kupljena imanja u Stražemanu i Kaptolu održala sve do 1945. godine.

Pleternica se početkom 20. stoljeća razvijala zahvaljujući činjenici što je raskrižje ceste i od 1894. godine željezničke pruge Nova Kapeta-Pleternica-Osijek, odnosno Nova Kapele-Pleternica-Požega. 1891. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, 1905. Pjevačko društvo „Trenk“ a 1926. osnovani su nogometni klubovi „Zrinjski“ potom i „Tomislav“ (kasnije „Slavija“). 1907. Pleternica je dobila telefonsku vezu, a te godine je ovdje došao i prvi putujući kinematograf, i izazvao pravu senzaciju. U ovo vrijeme se pojavio i prvi biciklist, kojeg su u jednom selu žene i djeca napali kamenjem, jer je navodno navukao tuču na selo, vozeći „vražji točak“. Društvo za unaprijeđenje Pleternice je 1928. uredilo i zasadilo središnji park u mjestu, izuzetne hortikulturne vrijednosti, koji se prema Prostornom planu županije predlaže za dodatnu zaštitu. Od 1936. godine postojalo je Radničko kulturno-umjetničko društvo, a od 1977. vrlo uspješno djeluje KUD Orljava koja više od deset godina aktivno organizira u Pleternici kulturnu manifestaciju etnografskog sadržaja „Lipanjski dani stvaralaštva“ (LIDAS ).
U Pleternici se nude športsko-rekreacijski sadržaji, uz postojeće športske terene: rukomet, košarka, streljaštvo, tenis, stolni tenis, kuglanje, boćanje, šah i sokolaštvo. U društvenom životu Pleternice istaknut je rad Hrvatskog ženskog društva i radioamatera, a petnaest godina postoji i djeluje filmski videoklub „Zlatna dolina“. U 1992. godini osnovana je u Pleternici Romska zajednica.


Klikun:


Najpoznatiji proizvod brodske imovne općine tog vremena bila su vina iz Starca iznad Pleternice i Klikun vino iz danas napuštenih vinograda iznad Koprivnice u Požeškoj gori, s čijih se istočnih ogranaka pogodnog tla, površine od 120 ha, proizvodilo do 5000 hl vina. Postoji usmena predaja o porijeklu imena vina Klikun, koja kaže da je francuska veleposjednica Kliko odlučila ogoljenim brežuljcima (zbog posječene hrastove šume) vratiti život, pa je poslala cijepove raznih vrsta vinove loze koji su onda tako izmiješani bili posađeni. Brdo je prema prezimenu Francuskinje dobilo ime Klikun, kao i vino iz tih vinograda. Ing. Seissel tvrdi da ime vuče korijen od rudine čiji je naziv KLIKOVNA, na granici prema selu Laze, u blizini Koprivnice. Vino Klikun je bilo poznato kao vrlo kvalitetno vino već 1864. godine, kada je bilo izloženo na prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj izložbi u Zagrebu. Na istoj izložbi grof Lav Wurmbrand iz Vetova također izlaže vino klikun iz 1861.
Vino klikun pravljeno je od nekoliko vrsta grožđa. To su prema navodima ing. Hruškara: graševina, burgundac bijeli, rajnski rizling i petrinjska ranina, zvana klikun ranina koja je jedina autohtona, tj. domaća sorta. Sljubljivanjem ovih vrsta grožđa stvoreno je visokokvalitetno i daleko čuveno vino. Vino je bilo izvoženo i u Austriju – Beč, gdje je prodavano u restoranu Rathauskellerei i do dva vagona. Prema kazivanju Mate Pezerovića postojala je točiona vina klikun u Zagrebu u Vlaškoj ulici. Zasigurno se zna da je u Zagrebu u Gajevoj ulici br. 8. bio buffet Branka Jušića iz Pleternice od 1934. do 1948. godine u kojem je vlasnik točio svoje pleterničko vino, ali i vino klikun zelenkaste boje koje je dopremao u bačvama iz Pleternice.
U Pleterničkom vinogorju filoksera se javlja 1900. godine, a obnova započinje cijepljenom američkom lozom 1905. i prvi takav vinograd je zasadio bilježnik Franjo Kammermann. Poznati su vinogradi i ostalih vlasnika Joze Smoljanovića, Josipa Pintera, Jakše Radonića, Vase Price, Franje Jušića, Mirka Leikauffa, Filipa Lekića, Đure Raljušića, Franje Schulza, Julija Pauša, Mirka Štajduhara, Mije Tomića i dr.
Vinogradi na Klikunu su osobito doživjeli svoju obnovu za vrijeme upravitelja Bauera rodom iz Sotina, inženjera agronomije. Bauer je upravljao vinogradima i podrumom u Pleternici punih 18 godina (1923-1940). Vino klikun je za njegovo vrijeme dobilo brojna priznanja i diplome. Uglavnom je vino transportirano u bačvama, a manje su količine i flaširane, u bocama od 0,70 litara. U drugom svjetskom ratu su stradali i vinogradi i podrum, a s obzirom da se ovdje nije mogla primjenjivati nova tehnologija u obradi vinograda, vinogradi su bili iskrčeni i nikad ponovno obnovljeni. Prethodno je bio ponuđen za obradu seljacima Koprivnice, ali za to nije bilo interesa.


Kronologija Pleternice 1944-1990.


U rujnu 1944. su počele borbe partizana i NDH u Požeštini. 17. rujna 1944. partizani ulaze po prvi put u Pleternicu (kasnije Dan općine). Dva mjeseca kasnije Domobranski zdrug ponovno zauzima Pleternicu, a partizani se povlače na Papuk, da bi 3. prosinca 1944. jedinica XL. Udarne brigade zauzele Pleternicu, prilikom čega su poginula i dva 16-godišnjaka iz Pleternice (godište 1928. koji je gotovo u cijelosti otišao u partizane). Istog dana je minirana crkva sv. Nikole iz 18. stoljeća. 17. travnja 1945. počinje konačna bitka za Pleternicu, koja je bila glavno utvrđenje i križanje ceste na izlasku iz Požeške doline. Nakon obostrano velikih gubitaka, sve snage obrane napuštaju Pleternicu, koja ostaje u ruševinama. Teško je oštećena Trenkova vojarna iz 18. stoljeća, pošta, šumarija, zgrada općine. U borbama za Pleternicu je poginulo više stotina branitelja i napadača, Nijemaca i partizana. Prvi su pokopani u bunkerima u mjesnom parku, a drugi iza ciglane, uz cestu prema Požegi.

Pleternica je bila posebno razrušena, pa se ubrzano radilo na rašćišćavanju i obnovi mostova, cesta i objekata. Uspostavljena je požeška hidrocentrala na Orljavi u Kuzmici. Proradile su brojne ciglane po selima, za proizvodnju prijesne cigle, a vrlo rijetko pečene. Kako bi se spriječio šverc hranom i robom, država uvodi snabdijevanje pomoću točkica, tj. bonova. Pomoć iz UN-a i SAD-a se često dijelila nepravedno, pa je bilo krađe, šverca i nezadovoljstva. U Pleternici se na masovnom sastanku izglasala smjena djelitelja pomoći, no tad se digao jedan seljak i rekao: „Nemojte ga smjenjivati. Tek što je podilio sebi i svojima, komšijama i ljubavnicama, pa su svi njegovi podmireni. Ako dođe drugi pa to isto uradi, sirotinji neće ništa ostati.“ I poslušali su ga. Zakon o agrarnoj reformi imao je cilj uništiti veleposjede i oduzeti zemlju bogatim seljacima, župama i samostanima. Konfiscirana imovina postala je općenarodno dobro i dijelila se borcima i njihovim političkim suradnicima. 1945. godine je počela prisilna dioba imanja zadruga. Kućne zadruge su imale i po desetak i više članova u jednoj kući, no morali su se podijeliti. Mnoge su se podijelile samo „na papiru“, no živjele su i dalje „na vrpi“. Aktivisti Partije išli su u provjeru da vide da li je zadruga doista podijeljena, te da li svaka grana zadruge ima svoju kuhinju ili štednjak. U razdoblju 1945. do 1947. godine u župi Bučje, sa selima Zagrađe i Brodski Drenovac, popisano je 276 osoba koje su na razne načine likvidirane za vrijeme partizanske vlasti.

Za odmazdu zbog svoje ideologije, počelo je namjerno uništavanje uspješnih poduzetnika u Pleternici (Pipal – kinofikacija, braća Včelik – pilarstvo i tehnika, Tilšar i Tureček – graditeljstvo, Varžak – stolarija, Mikšik – mehaničarstvo, mlinarstvo…). Do 1948. je u Pleternici radio veliki paromlin „Orljava“ koji je prije pripadao poduzetniku Kelleru. Mljeo je i do 2,5 vagona pšenice dnevno, no nakon nacionalizacije postao je nerentabilan. Tad je demontiran i prevezen negdje u Liku. Nakon ovoga Pleternica ostaje potpuno bez mlina (osim vodenice na Brzulji). Mljekara Josipa Pipala, koja je djelovala od 1933. i koja je dobivala za svoj sir nagrade i kolajne u zemljama glasovitih sireva poput Francuske i Belgije, bila je nacionalizirana, a uskoro prestaje s radom.

1946. je osnovan Nogometni klub „Borac“ (od 1952. „Slavija“), i obnovljena je Hrvatska knjižnica i čitaonica. 1951. je izgrađena moderna kuglana, te počinje s radom Kuglački klub. Počinje s radom osmogodišnja škola. U listopadu 1961. osnovano je poduzeće „Metalija“ za proizvodnju kovinskih elemenata i vinskih bačvi, buduća „Sloga“, poduzeće za proizvodnju i promet metalnih i drvenih proizvoda.

1962. godine pleterničko općinsko vodstvo izradilo je elaborate za izgradnju tvornice lesonita i tvornice za preradu voća i povrća u Pleternici, na mjestu gdje je tridesetih godina češki tvorničar Bata uzalud pokušavao podići svoju tvornicu (da bi to kasnije napravio u Borovu kraj Vukovara). Uznapredovale su bile i pripreme za otvaranje srednje škole u Pleternici (pleternička osnovna škola imala je blizu 1600 učenika, a bila je među najboljima u kotaru, te u rukometu i stolnom tenisu i prvak Hrvatske). U Pleternici je tada radila večernja škola za buduće srednje ekonomske tehničare, a odavde su svake godine dva nova razreda srednjoškolaca vlakom putovali u Požegu, pa je otvaranje srednje škole općeg smjera bilo opravdano. Sva ova nastojanja su propala nakon novog preustroja Republike.

Iako je bilo predviđeno proglašenje komuna Požega, Kutjevo i Pleternica, vodstvo kotara (Hlad i Lukić) su smatrali da bi to bila degradacija za Požegu, te traže da Požega obuhvati i područja Kutjeva i Pleternice. Kutjevčani su pristali na nagodbu, uz uvjet osnivanja velikog agro-vinogradarski kombinat (što se i ostvarilo), a Pleternica je izgubila sve što je dotad stekla. Ostala je samo na malom mjesnom uredu i matičnom službom, dok su sve druge upravno-političke funkcije prenešene u Požegu. Požega, pa i Kutjevo su po broju stanovnika rasli tijekom sljedećeg desetljeća, a broj stanovnika u Pleternici je počeo opadati.

Osiromašenje Pleternice nastavlja se priključenjem „Sloge“ istoimenoj požeškoj Tekstilnoj industriji. Te godine nestaje i pleternička mljekara „Pipal“, te se mlijeko vozilo u Požegu. Ukinuta je Milicijska stanica, Narodna čitaonica je pridodana požeškoj, kao i sve općinske službe. Svi poznatiji kadrovi preseljeni su u Požegu ili napuštaju Pleternicu, a nekadašnje trgovište Pleternica životari sve do proglašenja slobodne i demokratske Hrvatske, kad je općina obnovljena.

1970. godine je na području Pleternice, na zemljištu koje je nekoć pripadalo Brodskoj imovnoj općini nastalo je selo koje su utemeljili doseljeni Hrvati Hercegovci. Nazvano je prema najstarijoj žiteljici, starici Veseloj. Osim tog sela na cesti Pleternica – Gradac naseljeno je također mnogo Hercegovaca koji su poslije potapanja doline Rame i izgradnje hidrocentrale preseljavali uglavnom u Slavoniju. Selili su i Hrvati iz Širokog Brijega (Lištice) iz političkih razloga i šikaniranja koje su provodile ondašnje vlasti koje su likvidirale većinu fratara iz samostana. Najčešća prezimena doseljenika su: Bagarić, Barišić, Bonić, Brekalo, Crnjac, Čuljak, Ćurdo, Ivanković, Marić, Obradović, Papac, Pavlović, Perić, Penava, Rimac, Radoš, Soldo, Vujnović i dr. 1974. Izgrađen je novi most u Pleternici na Orljavi. Pleternica je dobila novu robnu kuću.

17. siječnja 1997. godine Pleternica dobiva status grada.

Gospodarstvo i obrt kroz povijest:

Vrlo rano se u Pleternici razvio obrt i trgovina, zbog njenog povoljnog zemljopisnog položaja i smještaja na raskrižju puteva. Još 1836. Ferdinand I svojom poveljom omogućava pleterničkim obrtnicima organizirati mješoviti ceh pleterničkih obrtnika i njima spadajućih sela Sulkovaca, Frkljevaca, Kadanovaca i Resnika „Pleternički Smešani Cih“. Za cehmeštra je izabran Franjo Potočanac, vicemeštar Franjo Donešović, notaruš Luka Mihić. U ceh se upisalo 30 članova, a svi su uplaćivali u cehovsku ladicu taksu od 12 forinti i 30 novčića. Cehovski novac je bio namjenjen za pozajmicu članovima ceha. Dužnost cehmeštra obavljali su sljedeći obrtnici: Franjo Potočanac (1836-1852), Franjo Hanuš (1852-1865), Đuro Jušić (1865-1868), Jozo Vugerniček (1868-1871) i Ivan Sultais (1871-1872), kada je ceh ukinut. Cehovi se ukidaju 1872., a od 1876. godine razvija se Obrtna zadruga koja nastavlja okupljanje pleterničkih obrtnika, a po snazi stoji odmah iza požeške. Godine 1882/83. u Pleternici je osnovana Štedna i pripromoćna zadruga, među prvih deset u Slavoniji i Baranji.

U 20. stoljeću udruživanje obrtnika se nastavlja kroz mjesnu organizaciju Saveza hrvatskih obrtnika u Pleternici osnovanu 22. veljače 1920. godine. U nju se učlanilo 65 obrtnika. Na čelu je bio Mirko Leikauf, dok je tajničke poslove vršio Ignac Čop, a blagajničke Slavko Bence. Odbornici su bili Julije Pauše, Franjo Nagy, Ferdo Vugerniček, Franjo Jušić, Pavao Jušić, Pavao Tuček i Stjepan Kovačić. Mjesna organizacija je nabavljala materijale za svoje članove, bavila se poboljšanjem položaja obrtnika u Pleternici, ali i uspješno djelovala u pogledu obrazovanja podmlatka i osnivanja škole za naučnike (šegrte), te organizirala zabave, predavanja i sastanke među obrtnicima.
Pleternica je nekad bila poznata po mlinovima, pecarama žestokih pića, a na dobrom glasu bila je i pleternička mljekara i sirara čiji su se proizvodi, osim bliže okolice, odvozili u Bosnu i Hercegovinu. Hidrocentrala u Pleternici izgrađena je nakon izgradnje brane na rijeci Orljavi 1910. godine. Šumarstvo i prerada drveta su oduvijek bili od iznimne važnosti za ovaj kraj, jer je drvo ovdje imalo dobru cijenu, što potvrđuje i nekadašnja parna pilana obradom slavonske hrastovine. U drugoj polovici 19. stoljeća otvoren je u Ratkovici rudnik ugljena, koji je djelovao kao dioničko društvo „Ugljenici Ratkovica“. Ugljen je korišten u Hrvatskoj i izvožen u Ugarsku, a omogućavao je rad tvornici briketa i boja „Nerosin“ u Ratkovici, koja je prestala s radom likvidacijom rudnika šezdesetih godina ovog stoljeća.
U samostalnoj Hrvatskoj:
Hrvatski nacionalni duh u pleterničkom kraju posebice je došao do izražaja 1990. godine kada je na višestranačkim demokratskim izborima srušen dotadašnji komunistički sustav. Tijekom stvaranja hrvatske domovine Pleternički kraj je dao brojne dragovoljce i branitelje, a zaslužuje trajan spomen i zbog pomoći pružene izbjeglima i prognanima.
POZNATI PLETERNIČANI:
KAJO ADŽIĆ PLETERNIČANIN
IVAN ŠVEAR
EUGEN PODAUBSKY
PAVAO JUŠIĆ
ANDRIJA ŠTAMPAR
LJUDEVIT PETRAK
DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ
ĐURO KOVAČIĆ
ŽELJKO PAUŠE
NIKOLA FILIPOVIĆ
JAKOB PAMIĆ
SLAVEN BARIŠIĆ
MATO NOSIĆ
DRAGAN KOVAČEVIĆ

DEVETNICA u čast „Gospi od suza“:

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Službenim proglašenjem svetišta 31. kolovoza 2005. Pleternica je stala uz bok najvažnijih marijanskih svetišta. U Pleternici je tada bilo oko 80.000 hodočasnika, što je osam puta više nego što u Pleternici ima stanovnika. Za vrijeme ovih svečanih devetnica rektor svetišta Gospe od Suza iz Siracuze msg. Michele Giansiarcusa u grad je donio moćnik sa suzama obrisanima s Gospina lika prije 52 godine. Proštenje je proizašlo iz desetljetnog nastojanja za izgradnjom crkve, koja je okrutno srušena tijekom II svjetskog rata.

3. prosinca 1944. u 7,30 ujutro, zapovjednik Virovitičke partizanske brigade naložio je da se mjesna crkva sv. Nikole iz 18. stoljeća minira, i digne u zrak, pod izgovorom da se njom koristi neprijatelj. To je bio početak borbe protiv religije - „opijuma za narod“. Na pritužbu iz Komande III. Korpusa na Papuku bilo je obećano da će se nakon rata sagraditi nova crkva.

12. svibnja 1945. ubijen je župnik Franjo Radović, iz automatske puške, od strane nepoznatog vojnika, koji se predstavio kao odbjegli domobran.

12. svibnja 1946. u Pleternici je na glavnom trgu održan masovni sastanak građana i vjernika na kojem se tražila izgradnja spomen crkve na starim temeljima, a u mjesnom parku nove moderne crkve. Mjesni odbor Pleternice je odobrio zemljište za gradnju crkve, ali od inicijative nije bilo ništa, a skupljeni materijal je dodijeljen za gradnju Zadružnog doma, popravak škole i Šumariju, te za spomenik palim borcima – partizanima.

24. prosinca 1948. izdano je dopuštenje za izgradnju srušene crkve (nacrt izradio požeški graditelj Bobo Fleissig). 6. ožujka 1950. započinju s radom tri zidara iz Zagrađa gradnju crkve na starim temeljima, no samo nakon sat i pol stiže zabrana daljnjeg rada. I u narednim godinama Petrak unajmljuje nekoliko zidara iz Pleternice, Bresnice i Viškovaca da nastave gradnju, ali NO općine obustavlja radove uz izgovor da je rješenje zastarjelo.

1954. se na misijama u župi Bučje rodila ideja o slavljenju Majke Božje i devetodnevnom moljenju (devetice) u već mučeničkoj župi sv. Nikole u Pleternici. Pleternički vatrogasci su na pritisak Partije zabranili održavanje mise koja se do tada održavala u Vatrogasnom domu. Odlukom Kotarskog suda u siječnju su sve crkvene stvari izbačene iz Vatrogasnog doma u Pleternici. Otada vjernici imaju svete Mise na otvorenom poput prvih kršćana.

1955. započinju u Pleternici misije i devetnice koje traju od 23. kolovoza do 31. kolovoza, a posvećene su Gospi od suza iz Sirakuze koja je na čudesan način proplakala. Njene čudesne moći prenesene su u Pleternicu koja je na taj način postala proštenište u koje će dolaziti više desetaka tisuća vjernika. To je bio odgovor crkve na komunistička maltretiranja, i to na mjestu gdje nema crkve i gdje se sv. službe obavljaju na ruševinama, a priručni oltari su bili često oskrnavljeni.

1958. zbog zasluga u borbi za izgradnju crkve i slobodu vjeroispovijesti nadbiskup Franjo Šeper dodijelio je velečasnom Petraku priznanje i imenovao ga začasnim prisjednikom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu s pravom nošenja pojasa ljubičaste boje.
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Problem pleterničke crkve prelazi granice Jugoslavije jer ukazuje je na vrlo negativan odnos države prema crkvi u komunističkom sustavu. Da bi se izbjegle negativne ocjene o tome, potaknuti su razgovori o gradnji crkve u Pleternici, što je konačno, 21. srpnja 1963., dovelo do dozvole o gradnji crkve u Pleternici. Općinski odbor je bio prisiljen na ovaj čin zbog međunarodnog odjeka koji je imao cijeli pleternički slučaj, zbog upornosti župnika Petraka, te masovnog dolaska na proštenje u Pleternicu. Ipak, usmeno je rečeno da se crkva ne smije graditi u središtu mjesta, niti biti na istim temeljima kao i prethodna, te da ne smije biti na dominantnom mjestu, već zapadno uvučena iznad pašnjaka Dolača. Nacrte je izradio tada najugledniji hrvatski arhitekt Stjepan Planić, uz pomoć Edite Bošnjaković. Iako se u narod puštala vijest kako će to biti predimenzionirana i preskupa crkva, narod se odazvao kako u donacijama, tako i radom.

31. svibnja 1971. je u Pleternici, nedaleko ruševina stare crkve sv. Nikole nadbiskup zagrebački Franjo Kuharić posvetio novoizgrađenu crkvu Srca Marijina i Gospe od Suza. Slavila se dotad najveća, i jedna od prvih, crkava podignutih u doba komunističkog sustava u Hrvatskoj. Bile su to dvije crkve, na dvije etaže, s muzejom i samostanom sestara Pokornica. Bilo je to spomen-zdanje nekadanje crkve sv. Nikole. 1973. je župnik Petrak imenovan za požeškog dekana, a i bio je jedan od rijetkih koji su onemogućili stvaranje svećeničkog sindikata (zbog odvajanja crkve u Hrvatskoj od Rima, kako su to partijski forumi tražili).

16. ožujka 1999. umro je vlč. msgr. Ljudevit Petrak, pleternički župnik, dekan požeškog dekanata i prvi počasni građanin Grada Pleternice.
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
PLETERNIČKA SELA:
GRADAC

Selo Gradac nalazi se uz cestu Pleternica-Kutjevo, na povišenom položaju između potoka Vrbove i Struga. Ova uzvisina dominira vratima Požeške kotline i vjerojatno se ovdje od najstarijih vremena nalazila utvrda ili gradina koja je dala ime današnjem Gradcu. Ime sela se prvi put spominje kao utvrda „castellum Gradach 1442, a pripadalo je u to vrijeme Petru od Požege. Kasnije je na diobi Potrovich potomaka dobio Gradac Pakoša i čitav se rod prema tom posjedu naziva plemići od Gradca. Mjesto je u dalekoj prošlosti bilo nastanjeno, a o tom svjedoče brojni nalazi alata, nakita, posuđa i ostataka gline. U doba Turaka u selu su živjeli Hrvati. 1702. godine su u selu živjele obitelji: Bošnjak, Adžidović, Blašković, Đuranović, Andaković, Mačković, Jakobović, Klarić, Matovinović, Pavlović, Radovčić, Berčinac, Barić, Blažanović, Dražetić, Kanićanac, Lončarić, Mihaljević, Mihaljer i Knežić.


BRODSKI DRENOVAC

Brodski Drenovac se smjestio uz obronke Dilj-gore, a proteže se paralelno s rijekom Orljavom. Prvi put se spominje davne 1230. godine, kad je bio utvrda ili kaštel na brdu s lijeve strane Orljave, a štitio je prilaze u Požešku kotlinu s juga. U to vrijeme, Drenovac je bio važan i kao imanje i kao utvrda. Nazivali su ga i Mitrovac, prema plemićima Mitrovačkim koji su izumrli 1399. Vlasnici Drenovca bili su i Berislavići, Dezislavići i Grabarski. Za vrijeme Turaka, bio je to Kulidži-beg iz Đakova.

Naselje se do 1770.godine nalazilo u brdima iznad današnjeg sela, koje danas zovemo Kućište. U Brodskom Drenovcu je također pronađeno nekoliko grobova iz prethistorijskog razdoblja, s velikim brojem vrijednih arheoloških nalaza. Narodna predaja kaže da se drenovački grad nalazio na brdu Zekincu, u predjelu Velšinac. Turci ovaj grad pri prvoj provali 1502. zapališe, te izgradište novi. 1596. ga osvoji harambaša Franjo Ilić, a 1600. godine hajduci braća Lapsanovići. I ovih puta je grad gorio. 1653. ponovo su kršćani srušili drenovački grad, jer je bio u turskim rukama. Tako da je gorio četiri puta. Nakon ove posljednje akcije nije se više obnavljao, a kamenje je razvučeno za gradnju obližnjeg naselja. Najstarije porodice su: Ferković, Neferović, Matijević, Filipović, Sudić, Kovačević, Krišković, Vladić, Memedović, Ninković, Pavletić, Sinovčević, Bistrić, Milković, Žagrić, Magić i dr. Danas ovdje živi nešto više od 800 stanovnika.

Crkva sv. Dimitrija Na groblju iznad sela odlično je sačuvana gotička crkva sv. Dimitrija koja je još 1660. bila župna. Crkva ima jedna lađu i poligonalno svetište koje podržava četiri kontrafora. U crkvu se ulazi kroz recentrije predvorje, a zatim ispod gotičkoga trokatnog zvonika. U crkvi je i pjevalište, koje počiva na dva stupa. Trijumfalni luk dosta je nizak i počiva na dva poligonalna polustupa s bazama i kapitelima, koji imaju lisnati ukras. Na južnoj strani svetišta nalaze se sedilije sa tri luka, identične kao one pronađene u župnoj crkvi u Velikoj. Današnji izgled iznad svetišta datira iz baroka, kad je iznad njega sagrađena polukružna kula kao utvrđenje, a gotički svod je skinut. Od prozora u svetištu, jedan je sasvim zazidan, srednji ima samo lunetu, a jugoistočni je sačuvao svoj gotički izgled, ali samo do nadvoja. Sjeverni zid crkve ne pokazuje tragova prozora, a oni s južne strane su prošireni u vrijeme baroka, pa ime je jedna špaleta originalna i nadvoji novi. Vrata crkve imaju šiljat završetak, kao i ona na zvoniku u koji se ulazi s tavana. Zvonik na prvom i drugom katu ima po tri gotička prozora sa šiljatim lukovima, a na trećem katu su četiri prozora od kojih je sjeverni bifora. Zvonik u visini prvoga kata ima skok u debljini zida kao u Bedemgradu i u Našicama. Kapiteli u svetištu ukrašeni su hrastovim i drugim lišćem, još stiliziranijim, iako se osjeća težnja naturalizma. Primjera takve obrade lišće ima i u Mađarskoj, na tzv. Matijinoj crkvi u Budimu. Zanimljiva je usporedba s jednim malim kapitelom na zazidanom prozoru svetišta franjevačke crkve u Našicama, na dijelu prozora gdje počinje kružište. Osnovni volumen (kocka) i kompozicija bazirana na kvadratu obilježje su romanike-rane gotike u Požeškoj kotlini. Trijumfalni luk je uvučen nešto unutra, zbog čega se dobiva dojam romaničkog načina priključenja svetišta na lađu. Na svim uglovima crkve nalaze se klesani kvadri, a na mnogim klesancima izvana su vidljivi petroglifi magijskog obilježja. U trijemu crkvu jedan je kameni blok s ranogotičkom profilacijom, koji možda potječe s neke druge građevine.


BUČJE

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Bučje je selo na lijevoj obali Orljave, smješteno između Brodskog Drenovca i Zagrađa, sa lijepim položajem između orljavske doline i niskih obrađenih ogranaka Dilj gore. Spominje se da je nekada na brdu Garevici postojao utvrđeni grad, čiji se ostaci mogu i danas naći, a narodna predaja kaže da se nalazio na mjestu koje se danas zove Gradina. Selo se u doba turske vladavine nalazilo blizu sela Lovčić, a poslije je preseljeno na današnje mjesto. Utvrda se u početku nazivala Garavica, a kasnije Buč ili Bučan. I ovaj grada je pripadao plemićima Gorjanskim, kao i Drenovac, a poslije je došao u vlast porodice Bučan. Spominje se da je ovdje umro i pokopan Osvaldo Bučan koji je bio jedan od posljednijh vlasnika posjed Bučje. Prema porodici Bučan je selo vjerojatno dobilo i ime.
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Najstarije bučanske obitelji su: Mikić, Tomašević, Gregurić, Svrakić, Vračić, Odobašić, Aladrović, Jurković, Putrić, Đukić, Kokić, Pavić, Bašić, Bajić i još neke. Kasnije se doselilo dosta stanovništva iz Like (Rukavina, Kvaternik, Prša itd.).



FRKLJEVCI

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Sela Frkljevci i Kadanovci međusobno su povezana i može ih se smatrati jednim selom. Oba leže duž ceste Pleternica – Slavonski Brod u dolini potoka Gnojnica, a podno pitomih šumovitih obronaka Dilj-gore. Frkljevci se spominju prvi put 1335., a samo selo je bilo uvučenije u potočne klance Dilja. Ime najvjerojatnije vuče od plemićkog imena Ferko, ili Ferklewcz i Ferlyewcz. Kadanovci su pak dobili ime po plemiću i vladaru Kadanu. Još u 1471. je na ovim prostorima bila utvrda, no Matija Korvin je naredio da se poruši jer je njen vlasnik, Blaž Husar izdao kralja. U popisu iz 1702. godine spominju se sljedeće obitelji: Babić, Banović, Kosović, Šestaković, Zetović, Katić, Kovač, Kaptolac, Dejanović, Majstor, Šustić, Andrić, Antolović, Blažić, Gabrić, Ilić, Ivić, Livaković, Knežević, Makar, Miković i Pavlović.


POŽEŠKA KOPRIVNICA
target="_blank">Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Koprivnica se smjestila u uskoj uvali koju čine potoci Čapljak i Potočina. Selo je podalje od ceste Pleternica-Nova Kapela, uvučeno između dvije šumovite kose Požeške gore. Koprivnica se prvi put spominje 1380. godine kao Kaproncza, zatim 1403. kao Kwproncha, a njeni gospodari bili su plemići Koprivnički. Nekad je na brijegu kod Koprivnice postojala drvena utvrda na brdu Kula, a možda i na brdu Gračina. Do 18. stoljeća selo je bilo u klancima Požeške gore, kad je preseljeno na današnje mjesto.

Legenda iz Koprivnice:
Narod iz Koprivnice pripovijedao je da je u malom jezeru, na putu prema Komorici, živio zmaj. Zmaj je bio vrlo opasan. Bio je krvožedan i vladao se kao selski knez. Određivao je da mu se daje za hranu jedno ljudsko biće. Kada je odredio da mu se za hranu poda jedna djevojka koja je imala svoga momka, momak se usprotivio. U određeno vrijeme dođe momak do jezera umjesto djevojke. Zora je svićala. Sunce je počelo bacati svoje zrake po obzorju neba. Selo je na nogama. Svi očekuju kad će se uzgibati voda u jezeru. Jezero se uzgibalo a zmaj je pomolio svoju glavu koja je vizirla iznad vode. Momak uze pušku i nanišani zmaja u glavu, te odapne obarač. Voda se zakrvavi i zmaj pogine. Od tog vremena selo se oslobodilo zmala. No, iako je zmaj nestao, strah je ostao. Kad ljudi idu ovim putem prema Komorici ili poslom, kraj jezera, obuzme ih strah od zmaja koji je ovdje živio.
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service


ZAGRAĐE
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
Selo Zagrađe smjestilo se na obroncima Dilj gore, udaljeno je 6 km od Pleternice. Od ceste Pleternica-Slavonski Brod odvaja se Zagrađe u dužini od preko 3km. Podno sela teče potok Gnojnica. Zagrađe nije u prošlosti bilo na današnjem mjestu, nego na mjestu koje se danas naziva Selišta i na njemu ima tragova naselja, a još početkom ovog stoljeća bile su vidljive ruševine jedne crkvice. Naselje je bilo također i na mjestu koje se danas zove Kućište, te je tu pronađeno ostataka oruđe, posuđa i starog novca. Između Zagrađa i Lovčića bila je u prošlosti utvrda, pa se to mjesto i danas zove Gradina. Ime sela Zagrađe nastalo je najvjerojatnije zbog položaja sela „za gradom“. Više od jedne trećine stanovništva su starosjedioci: Vidaković, Matošević, Uremović, Lucić, Katanić, Kovačević, Kanić, Brzić, Alaber, Štimac, Galović, Tuličić. 1903. godine doselile su se prve obitelji iz Galicije: Ančurovski, Gajovski, Stankijević, Stocki, Turčin.

LIDAS

"Lidas" je manifestacija nastala iz težnje da se sačuva ono što je vrijeme počelo pokrivati patinom zaborava. Želimo svo narodno blago iznijeti i prostrti i time oplemeniti sveukupnu kulturnu pozornicu pleterničkog kraja. Ugledu ove smotre, čak i izvan Požeštine pridonose i sadržaji poput likovnih, etnografskih, i druge izložbe, te predstavljanja knjiga. Likovno-reklamna ponuda očituje se u uređenju grada, izloga i prozora stanova građana folklornim motivima. Tu je niz sitnih elemenata: doček gostiju na ulazima u mjesto, gostoprimstvo, ugostiteljska i gastro ponuda, opremanje konjskih zaprega, prodaja predmeta starih obrta, licitari... dakle sve što oplemenjuje dušu ljepotom i vrijednostima koje je iznjedrio naš zavičaj.

Život ovog kraja utkan je u hrvatsku narodnu nošnju i održavanje narodnih običaja, i promoviraju se odabirom najljepše nošnje u kategorijama "baje", "snaše" i "djevojke". Kandidati i kandidatkinje dolaze opremljeni kao kosci, čaje, djeveri, prelje, reduše, žetelice, ručkonoše, a nisu izostale ni svečane bogate oprave djevojaka za udaju i snaša za crkvene godove. Domaćin i organizator smotre je KUD „Orljava“ Pleternica. U okviru LIDAS-a održava se i Smotra dječjeg folklora i Dječji festival „Cvjetići glazbe“. Dječji folklor je osnov za nastavak i prenošenje kulture zavičajnog kraja i ima sve bitne elemente predajne kulture. Cvjetići glazbe su Dječji festival tamburaške glazbe, u kojem sudjeluju djeca do 12 godina. Svake godine može se čuti sve kvalitetnija dječja pjesma uz tamburicu.

Zaorila pisma sa Orljave
pa veseli garave i plave
Pleternico, dok ti ime traje
čuvat ćemo tvoje običaje

- 17:09 - Komentari (4) - Isprintaj - #

25.05.2006., četvrtak

NAJLJEPŠE MJESTO GDJE SAM BILA U NAŠOJ ŽUPANIJI-JANKOVAC(VELIKA)

Ime izletišta Jankovac kao i Jankovačkih jezera veže se za ime grofa Josipa Jankovića, vlasnika tada brojnih posjeda od Voćina do Virovitice. Taj zaljubljenik u prirodu dolazi sredinom 19. stoljeća na svoj posjed odlučivši svoje zrele godine provesti uređujući jednu lijepu dolinu blizu vrha Papuka.
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service


Ovdje je prvo sagradio lovački dvorac, potom uređuje dva protočna jezera, kako za uzgoj pastrva, tako i za vodoopskrbu vodopada u najnepovoljnijim hidrološkim razdobljima. Da je grof potpuno uspio svjedoči tridesetmetarski vodopad koji se ruši u kanjon Kovačica. Nešto uistinu za to podneblje nezamislivo.
Grof Josip Janković je sahranjen, po njegovoj želji, u spilji iznad jezera s kojeg se mjesta pruža divan pogled na njegovu dolinu i na stogodišnje šume bukve koje ga okružuju.


Jankovac, jedna od najljepših gorskih dolina smještena je na sjevernim obroncima Papuka na visini od 475 m. Bogata je hladnim izvorima i bistrim potocima, a okružena stoljetnim bukvama slavonske šume. Puna svježine i romantike uvijek je bila privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota koje nigdje više ne možemo naći u Slavoniji, Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom park-šumom.


Prilazi Jankovcu lijepi su i ugodni , uz živahne potoke i u sjeni stabala. Do Jankovca vodi cesta Velika - Jankovac , a moguće je doći i pješke brojnim planinarskim stazama. Park-šuma Jankovac sadrži brojne izuzetne prirodne fenomene za koje je najzaslužnija karbonatna podloga. Vapnenci čine karbonatnu ploču debelu oko 100 metara na kojoj se jasno očitava krška morfologija. Najčešće se nalaze ponikve promjera 10-40 m, tipična krška vrela, a za Jankovac su karakteristične dvije manje spilje. Bikarbonatom zasićena voda formirala je sedrenu barijeru visine 30 m preko koje se preljeva simbol Jankovca - "jankovački slap". Zbog obilja vode i svoje visine, slap pruža veličanstveni prizor, jedinstven na području Slavonije, posebice za jake zime kada se zamrzava u atraktivan ledeni stup.
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
SLAP SKAKAVAC


Jedno od bitnih obilježja Jankovca su njegove šume. Od posebne vrijednosti šumskog dijela su oaze sastojina prašumskog tipa, pojas stabala jasena i javora kod izvora, pojedina stara stabla bukve i javora promjera i preko 1 m. Jankovačka šuma opasana je sa zapada i istoka planinskim kosama, s juga zatvara strminu koja mjestimično prelazi u okomitu stijenu, a otvorena je prema sjeveru, gdje završava okomitom stijenom visokom 40 m, ispod koje protječe potok Kovačica. U stijeni iznad jezera, u prirodnoj poluspilji, nalazio se mramorni sarkofag grofa pl. Josipa Jankovića, s natpisom na mađarskom i crkvenoslavenskom jeziku, a nešto više iznad groba smještena je uska i mračna, oko 20 m duga Maksimova spilja, nazvana po nekadašnjem hajduku Maksimu Bojaniću. O nekadašnjim stanovnicima Jankovca, njemačkim staklarima, svjedoče ostaci starih nadgrobnih spomenika.


Centralni dio park-šume, odnosno glavni prostor okupljanja svih posjetilaca i izletnika je planinarski dom osječkih planinara s velikom livadom ispred. Prvi dom je izgrađen 1934. god. i proširen 1940. god. No kako je za vrijeme rata posve uništen, planinari ponovo 1951. god. grade novi dom, koji 1987. god. teško strada u požaru. Već iste godine nastaje novi, koji je opet tijekom Domovinskog rata oštećen. Danas je dom obnovljen i u punoj je funkciji. Južno od doma nalaze se dva umjetna jezera, stepenasto jedno iznad drugog, koja ispunjuju gotovo čitavu dolinu. Okolna stoljetna stabla odražavaju se na površini jezera što gorskoj dolini daje poseban ugođaj.
Svojim položajem, a i svim značajkama koje imaju visoku obrazovnu i turističku vrijednost park-šuma Jankovac je svakako središnje mjesto Parka prirode Papuk koje ne biste smjeli propustiti vidjeti.
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service



- 18:25 - Komentari (2) - Isprintaj - #

BEĆARCI-E OVO PJEVAMO MI SLAVONCI

Kisa pada po prozoru strca,
Moja Anka voli da se ....sanka.

E moj kume brkovi ti plavi,
Prst u dupe pa ih nagaravi.

E moj kume brkovi ti masni,
Ko' da su ti iz dupeta rasli.

Idem selom i nosim gitaru
Rulja misli stigo Elvis Prisli

Mala moja brzo gace svuci
Jos od mosta drzim ga u ruci

Idem selom i nosim banderu
Misli rulja da je dosla struja

Mala moja skidaj ambalazu
Da uteram dzipa u garazu

U djevojke suknjica na kocke
Svaka kocka oce da se bocka

Kolko sam podero kaputa
Pravec krevet curama kraj puta

Guram guram nikako da udje
Noga moja u cipele tude

Mala moja daj mi malo sise
Sta ce tebi da ti dzaba vise

Mala moja bil ti malo moga
Sa tavana luka crvenoga

Pa mala moja našla novog momka
a ja se onda napio ko stoka.

Priko šora pružio se lanac,Ide Šokac i pjeva bećarac.

U mog ćaće poderane gaće,Kada jebe, guzica mu zebe.

Jebo sam je kad je bila mala,Tri je dana za kurcem plakala.

Idem šorom pitaju me snaše,Što ti mali međ' nogama mase?

Mala moja kad bi ti ga rikno,ni ferguson ne bi ga curikno

Pomagajte neće sad da uđe,moja noga u cipele tuđe

Alaj sam se nagledao sisa,U gorici kad je bila misa.


Idem šorom i nosim banderu,Misli rulja da je stigla struja.

Idem šorom i nosim gitaru,Rulja misli stigo Elvis Presly.

Idem šorom i pičim motorom,Iza ugla opizdi me kugla.

I sinoć sam u krevetu jednu,Za spavanje popio tabletu.

Ja sam Janju ljubio na panju,Sad me Janja ganja oko panja.

Mene ćaća pravio na krovu, mjesto mame opalio sovu.

Oj sviraču kakve su ti ruke,Lijepe ruke, prsti ko u ćuke.

Zlatica mi u krumpire stigla,Ja je prašim ona noge digla.

Mala moja ti mi dobra budi,Kad ne pitam a ti me ponudi.

I sinoć sam u birtiji dvije,Na stoječki popio rakije.

Kućo moja, 'rastovu ti gredu,Sve sam prod'o sad si ti na redu.

Rodi majko jos jednog bećara,Da mi plaća kad ja nemam para.

Popela se baba na banderu,Da popuši mladome monteru.

Priko šora pružio se lanac,Ide šokac i piva bećarac.

Svaka cura voli tamburaša,A berdaša i cura i snaša.

Svekrvice, otvaraj kapiju,da ti snaha uđe u avliju.

Svi bećari uterali Mari,A ja Ruži, oće da me tuži.

Svi bećari preko djeteline,A ja faca preko krastavaca.

A GLE MOJE CURE BALAVURE
BALE BRIŠE I ZA MNOM UZDIŠE

A OJ RUKO, DULJA OD RUKAVA
BIL' SVE ZNALA KOG SI MILOVALA

NE MEĆU SE DUKATI NA CVIJECE
VEC NA CURE KOJE NIKO NEĆE

SVE ISPJEVA', SAMO JEDNA OSTA
ZA VEČERAS NEKA BUDE DOSTA

TURAM, GURAM, A NEĆE DA UĐE
MOJA NOGA U CIPELE TUĐE

VOLI, DRAGA, AL' ME VOLI ZDRAVO
NEMOJ POSLIJE DA TI BUDE ŽAO

VOLIM CVIJEĆE, CVIJEĆE VOLI ROSU
AL' NAJVIŠE VOLIM CURU BOSU

VOLJESMO SE JA I MOJA, JANA
OD KUPUSA PA DO PATLIDŽANA

ŽENICU SE I JA OVOG LJETA
NEK' MOJ PUNAC IMADE ZETA

ALAJ VOLIM GARAVU PA MALU
KAD POVEŽE CRVENU MARAMU

ALA VOLIM U KOLU IGRATI
KAD SE DIKA DO MENE UVATI

ALA VOLIM ICI U SVATOVE
JOŠ U ONE DI JE LANE MOJE

ALA SAM SE NAŠALIO ŠALE
NALJUBIO GARAVE I PLAVE

A GLE MENE DI PROVODIM VRIME
SVE KOD JELE NA JASTUKE BILE

EJ LAKO TI JE POZNATI BEĆARA
ŠOROM IDE I OČIMA ŠARA

LOLO MOJA UBIO TE BOGO
JA TI DALA A TI NISI MOGO

EJ MALA MOJA,MARAMA MI TVOJA
USPOMENA NEZABORAVLJENA

NIŠTA MALA OD LJUBAVI NEMA
KIŠA PALA PA LJUBAV OPRALA

EJ KO JE BEĆAR OD MLADOSTI RANE
TAJ JE BEĆAR DOK GA NE SARANE

NIJE MENE RODILA GOSPOJA
VEĆ ŠOKICA RUMENOGA LICA

EJ JA MALENA,SUKNJICA ŠARENA
SVAKA ŠARA SVOG BEĆARA VARA

EJ MOJA DIKA PLEŠE KO BUDALA
JA SAM TAKO PLESALA KO MALA

EJ ŠTO SE TAMO IZA BRDA PRAŠI
TO SVIRAJU NAŠI TAMBURAŠI

EJ BEĆARINO KO TI KONJE RANI
ŽENA BACI,ONI JEDU SAMI

EJ DA MI NIJE U SELU ZVONARA
KO BI MENE BUDIO BEĆARA

EJ AL SU LIPE SANDA JASA,ARA
KAD IH TREMBA S PILIĆIMA VARA

EJ SLAVONCI ISTERAJTE STRANCE
HERCEGOVCE, SRBE I BOSANCE

CURICE ČIME GARIŠ OBRVICE
GARIM GAROM LOLINOM CIGAROM

EJ SVE SMO SLATKE KAO ŠEĆER PRAVI
DA NAS ŠEKY SVAKU VEČER GNJAVI

EJ MOJA MALA VOLI KARAMELE
A U ŠKOLI TUPAVA KO TELE

NAJELA SE CURICA TARANE
DIGLA NOGE PA PUCA NA VRANE

IMAM CURU IME JOJ JE KATA
IMA USTA KO CRKVENA VRATA

DIKO MOJA PRIKO KOLA STANI,
DA TE MOJE OKO NANIŠANI

JA BI, JA BI NITKO NEZNA ŠTA BI,
JA BI SVIRO I CURICE DIRO

MOJA MALA PROGUTALA ŽVAKU,
PA JOJ RASTE BALON U STOMAKU

A ŠTA MI SE GARAVO NAMEĆE,
KAD GARAVO MOJE SRCE NEĆE.

OTKAD JESAM VALJAN BIO NISAM,
I UMRIJEĆU POPRAVIT SE NEĆU.

ŽENIĆU SE I JA OVE ZIME,
NEK SE MAMA IMA SVAĐAT S KIME.

MORAM PITI MAJKO MOJA STARA,
SVAKE NOĆI SANJAM KONOBARA.

OD LJUBAVI NE BOLUJE SVATKO
SAMO ONAJ KO SE VOLI JAKO




- 18:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

pa neeemoj me slikati budalo....

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 17:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service - Click to enlarge
Moja najstarija sestra Ana...
- 17:40 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service - Click to enlarge
Ovo je inače moja "četvrta" seka Marija Rukavina!!!Naša Mare...
- 17:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service - Click to enlarge
Moja sestra Mirjana ili inače ju ja zovem F.i.Ć.o!!!!
- 17:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.05.2006., srijeda

Hajduk

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 21:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #
VICEVI O LIČANIMA I HERCEGOVCIMA

Hercegovački turistički slogan: “Dođite u sunčanu Hercegovinu! Vaš auto je već ovdje.”

Kakav je Hercegovac kad tri dana ne sere? Pun sebe.

Hercegovac želi zaposliti svog sina pa nazove svog rođaka “visokog državnog dužnosnika:”
- Ma nema problema. Zaposlit ću ga u Saboru i dobivat će oko 20.000kn plaće i neće ništa morati raditi.
- Znate, ja bih da on ipak nešto radi. Nešto skromnije.
- Dobro. Zaposlit ću ga kao direktora. Imat će plaću 15.000kn i nešto malo će morati raditi.
- Ali ja bih ipak da on malo više radi, da se nauči…
- Dobro. Neka bude tajnik u poduzeću, imat će 10.000kn i dosta će raditi.
- Ali ja bih ipak nešto skromnije.
- Pa koliku da ima plaću.
- Oko 4000kn.
- A, to ne može. Za to mu treba fakultet.

U jednom selu u Lici seljani su priredili natjecanje. Zadatak je popiti litru šljivovice, Ući u medvjeđi brlog i zadaviti medvjedicu i, za kraj, silovati načelnikovu kćer. Prvi natjecatelj je uspio popiti litru šljivovice, ali se nakon toga srušio. Drugi natjecatelj je popio šljivovicu, ušao u brlog, ali je ubrzo pobjegao sav izranjen. Treći natjecatelj je popio litru šljivovice, ušao u brlog…onda se čulo cviljenje i vrištanje…,ali nikako nije izlazio van. Na kraju je izašao sav izgreben i zavikao: “Gdje je ta načelnikova kćer da je zadavim.”

Dvolični ljudi su oni kojima su obadva roditelja ličani, jednolični imaju samo jednog roditelja ličana, a ostali ljudi su bezlični.

Ličani i medvjedi su igrali nogomet. Jedan ličan je zakasnio i pitao: “Koji su naši?”

Kako ličan zaključuje da treba oprati čarape? Baci ih na strop pa, ako se zalijepe, onda je već vrijeme.

Zašto je u Lici čist zrak? Jer ličani nikad ne otvaraju prozore.



P.S. ZA MOJU KUMU DOŠENKU!!!!!!!!!nutnutroflrofl

- 18:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Jawoooooo,skoro upade......

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 18:16 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 18:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ja tarzan???ma naravno da nisi Došenka...

wavewavewavewavewaveSlibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
P.S. Oduvijek je moja kuma voljela drveće,ali ovo je previše.... nutnutnutnutnutnutnutnutzujozujozujo
VELIKA kisskisskisskisskisskiss KUMI!!!!
- 17:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 17:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

moj kolega Alen.....

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service
- 16:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.05.2006., nedjelja

Dok tebe nisam upoznala
ponosna i nasmejana
uvek sam bila

A pogledaj me sada
kako padam, kako tonem
s tobom ko antlatida

Ne radi mi to
jer ja sam za ljubav stvorena
da ne cuje zlo
da ti nisam potrebna

Ref.
Dodji i uzmi me
grubo i nezno
u jedan isti mah
dodji i uzmi me
zelim na vratu
da osetim tvoj dah

Dodji i uzmi me
ugasi zar na mojim usnama
oprosticu ti sve
dodji i uzmi me

Spremas se da izadjes
sa drugovima
a ja ovde ostajem sama

Ko licemerni gad
uvaljuljes mi pricu
da za damu nije kafana

Ne radi mi to
jer ja sam za ljubav stvorena
da ne cuje zlo
da ti nisam potrebna!!!*


+++++


UĐI MI DUBOKO
Gdje sada bio si tako lud, tako lijep?! Sve od tebe bilo je
ni iz džepa ni u džep. Kao bumerang se vratim svaki put tebi u ruke il´na jastuke. I život bi bio odmah prekinut kao kratki spoj da ti nisi moj.

Uđi mi duboko...hm hm kam kam?...ma uđi mi duboko al tu u srce moje jer za pravu ljubav najbolje to je. Uđi mi duboko pa ostani dugo...hm hm koliko?...ma ostani i voli me voli kad nisam ja za drugo.

Gdje sada bio si tako lud, tako jak? Ti si svjetlo, do tebe lutao sam ja kroz mrak. Tu u moje tijelo drugi gledaju, ono samo se tebi predaje. O kakav sam ljudi, svi nagađaju. Tvoje ruke to provjeravaju.

Uđi mi duboko tu u srce moje jer za pravu ljubav najbolje to je. Uđi mi duboko pa ostani dugo. I voli me voli kad nisam ja za drugo.

- 16:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PJESME......JAKOOOO DOBRE

JA I MOJ KOLEGA

Tvoje Oko Hercegovko mlada
Mene i Kolegu davno zavadi.
Kako mozes kako mozes sada
u Krevetu mirno spavati.

Ja i moj Kolega opet nakon svega
popili Bevandu zapivali gangu
a ti curo mlada reci kome bi dala
meni ili Kolegi vina iz bokala.

Vino Vino ko te pije neznam
ko te pije opet budne zedan
ti odluci Golubice bijela
cekamo te ja i moj Kolega.....

Ja i moj Kolega opet nakon svega
popili bevandu zapivali gangu
a ti curo mlada reci kome bi dala
meni ili Kolegi vina iz bokala...




MALA IZ NOVOG PAZARA

Kad sam bio u Novom Pazaru
susreo sam jednu zgodnu malu
vragolasta lijepog lica
zavela me djevojcica
mala, mala, mala, iz Novog Pazara

Oj djevojko iz Pazara
da li bi se mojom zvala
od Pazara do Tutina
Rozaja i Kolasina
Ivangrada i Sjenice
do Kosovske Mitrovice
nema takve ljepotice
kao sto je mala, iz Novog Pazara
mala, mala, mala, iz Novog Pazara

Kraj vrbaka sred Novog Pazara
nasmijesi se jedna zgodna mala
od pogleda punog zara
ljubav poce da se stvara
mala, mala, mala, iz Novog Pazara

Oj djevojko iz Pazara
da li bi se mojom zvala
od Pazara do Tutina
Rozaja i Kolasina
Brnjaka i Pridvorice
do Kosovske Mitrovice
nema takve ljepotice
kao sto je mala, iz Novog Pazara
mala, mala, mala, iz Novog Pazara

A kad podjoh iz Novog Pazara
osta sama jedna zgodna mala
ali nece mnogo proci
cekace me ja cu doci
mala, mala, mala, iz Novog Pazara

Oj djevojko iz Pazara
da li bi se mojom zvala
od Pazara do Tutina
Rozaja i Kolasina
Ivangrada i Sjenice
do Kosovske Mitrovice
nema takve ljepotice
kao sto je mala, iz Novog Pazara
mala, mala, mala, iz Novog Pazara



MALA

Mala, proveli smo noc u plamenu
mala, zaspala si na mom ramenu
mala, sta ce ti u oku suza ta
mala, zar bi sa mnom vjecno ostala

Ref.
Hej mali dijamantu
ti zenski prevarantu
ti nemas, nemas prava
na zivot moj

Hej mali dijamantu
ti zenski prevarantu
ja sam ti samo jedan
jedan vise broj

Mala, proveli smo noc u plamenu
mala, zaspala si na mom ramenu
mala, ja sam tebi u trenutku lijek
mala, ostaces u meni zauvijek




A TEBE NEMA


Tebe traze oci moje
mira nemaju
pozelele oci
moje da te gledaju

Ref.
A tebe nema
a tebe nema
a tebe nema
ljubav da ti dam

Tebe traze ruke moje
ceznjom gorele
pozelele ruke moje
da te zagrle

Ref.

Tebe traze usne moje
nadu ne gube
pozelele usne moje
da te poljube

Ref.

Tebe trazi telo moje
bas ne miruje
pozelelo telo moje
da se miluje

Ref.





- 16:25 - Komentari (2) - Isprintaj - #

08.05.2006., ponedjeljak

GOGA UND ANDREA POD RAČUNALSTVOM(NAPOKON...) NAŠ RAZRED-NAŠ PONOS I DIKA...hihihihihihihihi

Evooooooooooo nas opet pod računalstvom,Došenke nema pa sjedimo ja i Patkica!!!nismo imali računalstvo 100god.,imamo neku novu prof. na zamjeni.... neznamo gdje je naša..no dobro...
E ovak´ neki dan pod njemačkim pita Nana prof. iz njemačkog:"prof. jel´ znate vi onu pjesmu od Severine "tamo gdje je stala moja štikla,tamo trava nije nikla,aaaaaaaaaaa" jel znate?" prof. odgovara "pa znam,i šta s njome?" tek Nana viče iz predzadnje klupe "E profesorice onda Severina treba proći kroz moje kukuruze..." pobacali smo se od smjeha u razredu!!!nutzujodead

Pisali mi neki dan test iz njemačkog,i sljedeći sat prof. Zdravka donese testove,a ono sramoteee-sami komadi i dvojčice(gdje koja),a Došenka OPET psuje sve po redu,da mater i njemačkom i gramatici i svem na ovom svijetu....a Andrea(Patkica) iza nje ponavlja negdje stoti puta "Došenka,Došenka pa jesam ti rekla da prepišeš s onog mog PAPIRIĆKA!" meni su suze išle na oči od smjeha sa njenom izjavom "papirićak",ludnica..........rolleyesnutnaughtyzujozujolud

Sad u subotu za Dan škole,bila je ludnica.....bio razrednik sa sinom(mali se zove Roko-ali Andrea nije nikako mogla zapamtiti ime!!!) i sad povlačenje užeta-nagovorimo mi razrednika i pristane on,prof.Levari prof. Rakac,protiv nekih 7-8 cura!NARAVNO-izgubili su,razrednik je upao,dig´o sve čet´ri u zrak,a mi smo vrištali od smijeha!!!

Negdje prije na kolodvoru(bijaše subota) ja,Andrea,Deky,Ana(Barišić),i Došenka prolazimo kroz čekaonicu na kolodvoru,a ono-LEPTIRICA(Marina)!A Andrea i sve ostale(osim mene) su počele mahat rukama(ko da imaju krila) i viču "dobila sam krila,dobila sam krila,poletit´ ću" a Leptirica sva u nervozi grickala je nokte! (a jadna đevojka,sigurno se ba potužila momku,pa ja,što će jadna ne bila...)

I TAKO TO JE NEŠTO OD VAŽNIJEG ŠTO SE DOGODILO,IMA JOŠ PUUUUNO NAŠIH GLUPARIJA NEMOŽEMO SE SVEGA SJETITI....

- 11:39 - Komentari (1) - Isprintaj - #

20.04.2006., četvrtak

***Jednom...***

Jednom kad ti suza licem poteče i kad ostaneš sam u noći,
znat´ ćeš kako jako boli i peče kad čekaš onog tko neće doći.
Jednom kad napuste te dragi ljudi i oni koji su ti bili sve ,
možda se ljubav u tebi probudi i sjećanje na dane protekle.
Želiš negdje krenuti , ali se vraćaš jer nemaš kud ni sam sebe
ne shvaćaš , sad je stigao Božji sud. Slike se stavljaju pred
tvojim očima srce ti u grudima zebe ,
tako je bilo u tim noćima kad sam čekala samo tebe.
Kad jednom ostaneš sam , a srce tako tužno zaboli te ,
vjeruj ja to znam sve al´ ne vraćaj se , ne traži me.
Ne mogu više sa tobom vremena su prošla ta ,
kunem ti se pred Bogom da sam te ludo voljela.
Al´ ti si odbacio sreću , odbacio si sve što sam ti dala ,
koliko sam puta zbog tebe plakala. Zato kad divni trenutci
nestanu , kad jednom izgubiš sve , a suze padati ne prestanu,
ne zovi me , ne traži me , ne zovi ,
kad jednom ostaneš sam u noći ,
kad nestanu svi divni snovi ,
ja ti utjehu dati neću moći!!!



P.S: Napisala ja početkom ovog mjeseca!



- 22:18 - Komentari (2) - Isprintaj - #

19.04.2006., srijeda

¤¤¤PRVI SASTANAK(Mitar Mirić)¤¤¤

Imao sam ljubav pravu
najlepšu na svetu celom
zavideli svi su meni
što sam bio s njom
a ja željan avanture
da je čuvam nisam znao
hvatao se lošeg društva
okolo je varao.

Prvi sam joj kose mrsio
Prvi sastanak njoj sam bio
Ko proklet sam od onog dana
Kad sam je izgubio.

Imao sam ljubav pravu
sad nažalost moja nije
kasno mi je da se kajem
gde sam bio ranije
a ja željan avanture
da je čuvam nisam znao
hvatao se lošeg društva
okolo je varao.

P.S:Ovo je jedna od onih pjesama koje obožavam,puštaju je stalno u ˝Oasi˝ ,pjesma je predobra...
- 21:36 - Komentari (1) - Isprintaj - #

***RECEPT ZA LJUBAV***

25g poznanstva
15 dugih pogleda
10 dubokih uzdaha
5 poljubaca
tome dodati 2jajeta
dobro izmješati
ostaviti 9 mjeseci,
poslije servirati tati!!!


- 21:25 - Komentari (3) - Isprintaj - #
Sad te treba,
više nego ikad i ikoga.
Sad ga jako boli,
i sad nema nikog.
Budi mu prijateljica i nedopusti
mu da potone.
Budi mu prijateljica i neka
uvijek bude sretan kraj tebe!
deaddeaddeaddeaddeaddead


Kad umrem ne zovi popa,
Nek me konobar pokopa,
Mjesto križa posadi šljivu i na nju objesi pivu.
Kad uskrsnem da se gucnem i da se s tobom kucnem!!! :)

- 21:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #
***PRIJATELJICI***

Prijateljice draga,
Večeras na tebe mislim,
Koliko si suza pustila kad samo pomislim?!?!
Zašto je nekom teško malo sreće tebi dati,
I ljubavi te na trenutak zvati???
Kako su ti bolne i duge crne noći,
Kako nema sna,kako me samo boli
Kad na to mislim ja?
I možda će samo za tebesunčev sjaj sjati,
A on će se pitati:
«Zar joj nisam mogao bar mrvicu sreće dati???»

By: Napisala moja kuma Tina za mene....

***DAVNA USPOMENA***

Mnogo suza proteklo je,
Nećemo se više sresti,
Ostala je samo tuga,
Na prašnjavoj staroj cesti.
Kada jednom pređeš tuda,
Osvrni se moraš stati,
Tu sam negdje u blizini,
Možda ćeš me ugledati.
Ako budeš,ti nastavi,
Vrijeme rane briše,
Voljeli se jesmo nekad,nikad više!
I dok pišem,ja osjećam,
Kraj mene je tuga,sjena,
Ništa više jer samo si!
Jedna davna uspomena.....

- 21:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

***Četiri godine***


Prošle su ove čet´ri godine duge,
Bilo je u njima i trenutaka tuge.
Djelili smo trenutke tuge i sreće.
I ponekad mislili da nas nitko voljeti neće.
Bilo je svađam i tuče,
Al´ to rješi razrednik i uši im izvuče.
Pjevali smo i plakali,prije svakog testa
Zajedno molili.
Zajedno bi se smijali,
Kad bi Brko i ekipa gluposti pričali!
Eto,sve što je lijepo kratko traje,
Tako su ove čet´ri godine brzo prošle.
Zadnji dan nikad zaboravit neću,
Jedni su drugima priznavali ljubav tugu i sreću.
Plakali smo svi,rastanka je došao čas,
Svatko je govorio:»kako ću dalje,ja moram bez vas!»
S nekima smo išli osam godina,i bili su nam
Poput sestre,brata,a razrednik nam je bio kao drugi tata.
Ako sam nekom štetu učinila,oprostite mi svi,
Premalena sam bila,da bi sve što život donosi razumila!!!


P.S. Napisala sam ovu pjesmu zadnji dan 8.razreda,tj. 2005.god.
Eh.....to je bio razred za pamćenje...... :)


- 21:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #
TI NEKOG IMAŠ KRAJ SEBE,
KAŽU DA LIČI NA MENE!
DOK TEBE SREĆO SANJAM JA,
LJUBI TE MOJA DVOJNICA!!!


- 21:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

***Rastanak***


Kad najlješpe cvijeće cvijeta,
I najbolje sunce saj,
Rastanak će tužan biti mog razreda 8-a.

Djelili smo sve i skupa,
I skrivali to se zna,
Rastanak će tužan biti mog razreda 8-a.

Osmi razred zapamtit ću,
Zapamtit ću dane,sate,
A najviše kad ga trebam,
Ostala sam i bez tate.

Žalili ste skupa samnom,
Hvala svima,nek svi znate,
Svak´ će svojim putem ići,
Ja bez vas,a i bez tate....

P.S. Napisala moja kolegica S.J. , 10.5.´05god. kad joj je tata poginuo.

- 21:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

***MAJKO***


Gledaj majko oči moje,
Ti ćeš vidjet kiše duge,
Vidjet ćeš ti majko suze
Jer mi ljubav ona uze!
Jednog dana kada budeš
Kćerku svoju ti udavala,
To će biti sestra mlađa,
Jer ja sreću nisam imala!
Kad u kuću,svoju dragu,
Sin najmlađi ti dovede,
Ja ću reći nemoj plakat´
Imaš majko još i mene!
Nikad ja ti otić neću,
Jer ja nemam u životu sreću,
Tebe majko i oca svoga,
Napustit neću ni iz groba!
Na grobu mome jesenje lišće,
Godine moje mlade će biti,
Pisat´ će:˝ožalošćeni majka i otac˝,
A ime mog dragog nikad´ neće biti!!!


By: ja osobno napisala....,2006.god.
- 21:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

***IDIOTE***

Kada jednog dana,
Ti osjetiš bol u duši,
Znat ćeš onda kako boli
Kada nekom san se ruši!
Lagao si da me voliš,
Da sam ljubav jedina ti bila,
Sad se kaješ,ja ne žalim,
Nesretna sam i ja bila!
Rekli su mi da me voliš,
Samo za me sada živiš,
Oca svoga za rastanak naš
Uzalud ti kriviš!
Uništili nisu ljudi,
Ova naša srca,
Nego hladno srce tvoje
Što za drugu sada kuca!!!

By: Ja osobno napisala 24.1.´06.god.



***OD MENE GA UZE***

Pogledaj u oči moje smeđe
I vidjet ćeš suze,
Plače jer ga djevojko ti od mene uze.
Svaki puta kad ga ljubiš,
Osjetit ćeš drhtaj usne,
Jer on misli da me ljubi,
A ti ga od mene uze!
Kad na rame glavu spustiš,
Osjetit ćeš ti hladnoću,
Osjetit ćeš da ne ljubi tebe
Kao mene noću!
Kajat ćeš se jednog dana,
Jednom moraš ti da platiš,
Kad mu jednom kći ti rodiš,
Mojim imenom će se zvati!

By: Ja osobno napisala 28.1.´06.god.

- 20:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.04.2006., utorak

¤¤¤PRIJATELJICE¤¤¤

Azurno nebo cekamo zoru
pet- sest mladih golubica
nasmijesena su im lica
i poslje mnogo godina
u mome njeznom srcu draga slicica

Zajedno smo momke gledale
zajedno po rivi setale
pravile se da smo vazne
ma da smo pametne i snazne
sanjale smo zemlje daleke

Hej ljepotice moje prijateljice
gdje su nasi snovi ostali
hej sve smo mi kao ptice selice
svaka svome jugu odleti

Djevojcice zene postale
a neke su se vec i udale
ja jos cekam azurne zore
a ja jos zelim preplivati more
ja jos sanjam zemlje daleke

Hej ljepotice



P.S. Za moju Ljub´cu!!!!!!
- 19:56 - Komentari (1) - Isprintaj - #

¤¤¤SUNCE I ZORA¤¤¤

Sunce i zora,kiša i oblak,nekad smo bili mi.
Suza i oko,a ti me srećo brzo zaboravi.
Kako bi tebi bilo da te ne volim,
Drugoj da srce poklonim,da te zaboravim.
Reka i more,mesec i zvezde,bili smo ja i ti,
Cveće i rosa , a ti me noćas zauvek ostavi.
Kako bi tebi bilo da te ne volim,
Drugoj da srce poklonim,da te zaboravim.

- 19:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.04.2006., ponedjeljak

ČAROLIJA (kolač)-mljac...mljac.....

BISKVIT- peći na 170 °C
8 bjelanjaka
7 žlica šećera
7 žlica brašna
2 žlice vode
2 žlice ulja
Vrući biskvit pemaži tamnim slojem eurokrema i na to složi petit kekse, a na njih namaži kremu.

KREMA
4 žlice gustina, 4 žlice šećera izmješaj sa malo mlijeka, dodaj 8 žumanjaka i istresi u ˝ l kipučeg mlijeka.
Kuhaj mješajući mixerom.
U hladno dodaj 20 dag margarina i mljevenih prženih jlešnjaka( onoliko koliko imaš)
Odozgo premaži sa 2 dcl slatkog tučenog vrhnje.





- 20:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.04.2006., petak

Baja Mali Knindza-Ne dirajte njega

Umorni pijanac
sam za stolom drema
ispred njega casa
sem nje nikog nema
(2x)

Ref. 2x
Ne dirajte njega
ne dirajte njega
do niceg mu nije
dosta mu je svega
dosta mu je svega
pustite ga neka pije

Krvave mu ruke
case razbijene
ovaj me pijanac
podseca na mene
(2x)

Ref. 2x

Popio je casa
ne zna im se broja
njegova je sudbina
ista kao moja
(2x)

Ref. 2x

- 23:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

11.04.2006., utorak

Bili cvitak (jedna od mojih najdražih pjesama)

Ptico moja mladih krila, visoko mi letiš ti,
Mene zove domovina, slobodna ćeš ostati.

Ne bojim se ja umrijeti, za slobodu i za dom,
Već se bojim kada odem, da ti krila ne slome.

Ptico moja, kad rat prođe, raspast će se okovi,
Tad poleti čistim zrakom, iznad zemlje slobodne.

Spusti jedan bili cvitak, tamo iznad Kijeva,
I spusti jedan bili cvitak, tamo iznad Kruševa.

Bili cvitak je na spomen, jednoj vječnoj ljubavi,
Za svoj narod i za tebe, morao sam umrijeti.

Ptico moja mladih krila, visoko mi letiš ti,
Mene uze domovina, slobodna ćeš ostati.

- 17:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Hajduk živi vječno...

Bila boja je na spomen,tebi vječnoj ljubavi
Sa Torcidom, za Hajduka spremna sam i umrjeti
o-o-o
Bila boja je na spomen,tebi vječnoj ljubavi
Sa Torcidom, za Hajduka spremna sam i umrjeti
o-o-o


hrvatskahrvatskahrvatskahrvatska
- 16:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

DJ KRMAK-Papagaj II.

Jelen trči po polju, nosi papagaja
hajde dušo dodji mi na šoljicu ča(ja)
čar u kosi, građena, moje srce kuca
kada tebe vidim ja, odmah mi se tu(ca)

Tu sam dragi, dolazim za deset minuta
spopao me poštar, zvonio dva pu(ta)
taman sam se spremila da do tebe dođem
al' pošiljku primam, nemogu da podđem

Jelen trči po polju, nosi papagaja
daj navuci zavjese, vidje´će nas ra(ja)
rado ću opaliti jedno-dva torpeda
voljeću te malena i s' leđa i s' pre(da)

Spremna sam za tebe, nemoj da se hvališ
samo kad te dohvatim, ima da se ža(liš)
zaoka ti malena, puno me golica
bas je brzo nestao osmeh s' tvoga lica

Jelen trči po polju, nosi papagaja
jelen trči po polju, nosi papaga-a-a-a-ja

Jelen trči po polju, nosi papagaja
stani malo srećo da odmorim ja(ja)
ja te volim naporno, preko deset sati
idi srećo kući pa se sutra vra(ti)

Tipično za tebe, vidim teško dišeš
olovka ti tupa, nemožeš da pi(šeš)
pitomo mi deluješ i bole te kosti
kako sam te sredila, Boze mi oprosti

Jelen trči po polju, kune papagaja
mnogo mi je prisjela ta šoljica čaja



- 16:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.04.2006., ponedjeljak

Petrarca: Kanconijer

Ponešto o piscu:
Francesco Petrarca (1304-1374) bio je veliki talijanski pjesnik i humorist. Velik dio života proveo je u Avignonu gdje je upoznao provansalsku trubadursku liriku i prvi put ugledao Lauru. Njoj u čast napisao je Kanconjera, zbirku pjesama koja se sastoji od 317 soneta, 29 kancona, 9 sestina, 7 balada i 4 madrigala. Petrarkin utjecaj na književnost bio je tolik da je ostavio trag još za pjesnikova života , da bi se poslije razvio u petrarkizam, koji je u 15. i 16. stoljeću preplavio Europu.

Struktura:

Zbiraka od 366 pjesama podjeljena je na dio za Laurinog života, te poslije Laurine smrti. Oba dijela su pisana talijanskim jezikom.
Izbor:
Za Laurina života
XI
Lassare il velo o per sole o per ombra
Nosite, gospo tu koprenu krasnu
na suncu i u sjeni,
otkad žudnju vidjeste u meni
s koje mi svako ino htijenje zgasnu.

Dok slatke misli u sebi sam krio,
što željama su slomile mi pamet,
lice već vi|ah samilošću sjati;
al kad vas Amor upozori na me,

Kose je plave veo obavio,
a nesta pogled koji ljubav prati,
[to vrh sveg od vas žu|ah sad mi krati

taj veo tako kleti,
što, na smrt moju, i zimi i ljeti
očiju divnih krije svjetlost jasnu.

Pjesnik uvi|a da ga njegova voljena ne voli, te njezino odbijamje metaforom pretvara u koprenu.
Rima je razbacana, te je postavljena ovako: 1. kitica - abba (obgrljena)
2. kitica - rima ne postoji
3. kitica - abb
4. kitica - aab
Od stilskih sredstava se pojavljuje metafora.
Tema je neuzvraćena ljubav.

XXXI

Questa anima gentil che si disparte

Ta blaga duša što putovat treba
u drugi život, prije hore zvana,
bude li tamo dužna čast joj dana,
u najdičnijem bit će dijelu neba.

Izme|u Marsa stane li i treće
svjetlosti, Sunce pasti će u sjenu,
jer da bi mogle gledat lijepost njenu,
blažene duše njoj hrlit sve će.

Pod četvrtim li svodom bude stala,
tri ostale će manje lijepe biti,
a samo njoj će pripast čast i hvala;

u petom krugu neće boraviti;
znam, bude li se dalje uspinjala,
Jupitera sjaj će i svih zvijezda skriti.

Pjesnik zamišlja odlazak Laure na nebo te ju idealizira, poništavajući njome sve ostalo uključujući i najvišeg boga - boga Jupitera.
Rima je razbacana, te je postavljena ovako: 1. kitica - abba (obgrljena)
2. kitica - abba (obgrljena)
3. kitica - aba
4. kitica - aba
Od stilskih sredstava se pojavljuje gradacija.
Tema je zamišljeni odlazak Laure na nebo i njezino uspinjanje k nebo.

XXXII

Quanto piu m’avvicino al giorno extremo

Kako se bliže moji zadnji časi,
a život ljudski redom kratko traje,
vidim da vrijeme ni hipa ne staje
i lažna nada pomalo se gasi.

Mislima velim: o ljubavi niti
zborit ne smijemo, jer u svakom trenu
snijeg kao novi nestaju i venu
snage nam tijela; mirni ćemo biti:

s njim će sve nade prestati da žive,
s kojih smo bili u zabludi dugo,
sve što veseli, boli, srdi, plaši;

te ćemo spoznat da često i drugog
privlače stvari lažljive i krive;
uzalud da su uzdisaji naši.

Pjesnik shvaća da će Laura umrijeti, te jadikuje nad ne ispunjavanju svojih nada.
Rima je razbacana, te je postavljena ovako: 1. kitica - abba (obgrljena)
2. kitica - abba (obgrljena)
3. kitica - abc
4. kitica - abc
Tema je smrt Laure.

Poslije Laurine smrti

CCCXL

Dolce mio caro et precioso pegno

O slatki znače, milo moje blago,
što Raj te čuva, Narav mi te diže,
ah, sućut tvoja zašto kasno stiže,
života moga potpora i snago?

Bar u snu tvojeg vi|enja sam prije
dostojan bio; sad puštaš da patim
pomoći lišen: ta tko mi je krati?
A znam da srdžbe tamo gore nije:

zbog koje ovdje srca milostiva
stradanjem drugog katkada se slate,
te Amor svladan u svom carstvu biva.

Ti što me vidiš i ćutiš mi muke,
i jedina mi možeš skončat jade,
prikazom svojom stišaj mi muke.

Pjesnik traži od Laure da mu se prikaže iz mrtvih, jer prije mu se bar u snu prikazivala, a sad je u toga lišen. Pita se tko mu uskraćuje Laurin prikaz, jer zna da u raju nema srdžbe, koja na svijetu razdvaja ljude i uništava ljubav. U zadnjoj strofi još jednom preklinje Lauru da mu se prikaže.
Rima je razbacana, te je postavljena ovako: 1. kitica - abba (obgrljena)
2. kitica - abca (obgrljena)
3. kitica - aba
4. kitica - aba
Tema je pojavljivanje i ne pojavljivanje Laure u pjesnikovim snovima.

CCCLXI

Dicemi spesso il mio fidato speglio

Zrcalo vjerno govori mi moje,
duh trudan, koža izborana cijela
i oslabljena snaga, spretnost tijela:
“Ostario si, očevidno to je.

Valja da Narav svi slušaju ljudi
jer vrijeme ne da sporit snagu njenu.”
Ko voda vatru što gasi u trenu,
tad se iz duga, mučna sna probudih:

i vidim da nam život leti bijedan
i da nam kob je samo jednom sklona;
i usred srca glas mi zvoni jedan

Od nje što lijepih lišena je spona,
al, živa, bila stvor je izvanredan,
te svim je slavu, mnim, uzela ona.

Pjesnik shvaća da je ostario, te kao da se prenuo iz sna shvaća kako ima samo jedan život, a taj brzo prolazi. Prisjeća se Laurinih riječi i zaključuje kako je dok je bila živa bila izvanredna osoba, te je svačiju slavu zasjenila.
Rima je razbacana, te je postavljena ovako: 1. kitica - abba (obgrljena)
2. kitica - abbc (obgrljena)
3. kitica - aba
4. kitica - aba
Tema je razmišljane u Lauri i o vlastitom životu.

Tema djela je nesretna ljuban prema Lauri i veličanje njenog lika.

Vrijeme i mjesto djela:
Vrijema djela je prva polovica 14. stoljeća, a mjesto je Avignon.

- 18:40 - Komentari (1) - Isprintaj - #

I KAD UMREM PJEVAT´ ĆE SLAVONIJA

Pjevat' će Slavonija
I kad umrem pjevat' će Slavonija,
stara mati žita i šuma
široka ravan pradavna Panonija,
kad zapjeva i sunce silazi s uma.

Pjevaj majko ratara i bekrija,
pjesmu onu što nam život vara
konje vrane neka osedla šokadija
vrisne pjesma od plamena i žara.

Sve nek pjeva gdje mi je Slavonija,
crnica klasa i oluja ravni
pustaro draga, to je pjesma tvoja
gdje pjevaju kosci i ratari davni.

Pjevaj majko ratara i bekrija...

- 18:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

CRNE OČI

Crne oci dobro vide, di u mraku dvoje side.
Crne oci dobro vide, di u mraku dvoje side.

Jedno drugom progovara, di je nasa ljubav stara?
Jedno drugom progovara, di je nasa ljubav stara?

Momak veli: "Jaoj meni, nece babo da me zeni".
Momak veli: "Jaoj meni, nece babo da me zeni".

A djevojka: "Jaoj meni, nece mama da me spremi.
A djevojka: "Jaoj meni, nece mama da me spremi.

Ako nece spremit mama, spremit cu se ja i sama.
Ako nece spremit mama, spremit cu se ja i sama.

Pa cu poci za dragana, s njim cu zivit nevincana.."
Pa cu poci za dragana, s njim cu zivit nevincana


- 18:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< lipanj, 2006  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Inati se Slavonijo,
ljepota nek tvoja boli,
nema onog tko te ne zna,
tko te ne zna,
a ne voli!

moja malenkost

Slibe.com - Free Image Picture Photo Hosting Service - Click to enlarge
Zar nisam bila zgodna kao mala???

MOJA HIMNA :)
E, vala za mene škola bila nije
ni opasni uča što prutićem bije
dok su odlikaši viđeni na djelu
s curicama ja sam trčkala po selu

Ref.
Učenici, mučenici, ljubim vam soj
direktori, profesori, niste moj broj
daj Bože zdravlja i radosti
i koji dinar u mladosti

Na 100 fakulteta slao me je tata
da mi budu veći i pamet, i plata
i dok je zbog mene zaradio bore
na igranci ja sam učila do zore

Ref.

Od mene se tada svi redom odrekli
vaspitne metode na meni ispekli
i dok su zbog mene svi gubili nadu
sa momcima ja sam šetala po gradu

Ref.




S


L


A


V


O


N


K


A

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se